Hrvatska neplaćanjem lijekova krši vlastite zakone. Zašto premijer izgleda kao da ga to previše ne brine?

Zbog kroničnog problema neplaćanja lijekova hrvatski zdravstveni sustav očito je pred kolapsom

Prema podacima s kojima su veledrogerije izašle u javnost ovog ljeta, dospjeli dug bolnica prema pet najvećih veledrogerija stariji od 180 dana iznosio je preko milijardu kuna, dok je 390 milijuna bio iznos dospjelog duga starijeg od 300 dana. Naravno da su takvi rokovi plaćanja protuzakoniti

Hrvatski zdravstveni sustav očito je pred kolapsom i to ne zbog pandemije koronavirusa, već zbog kroničnog problema neplaćanja lijekova koji traje već desetljećima. Iako Vlada glumi zabrinutost za funkcioniranje zdravstvenog sustava, pa se broje kreveti i respiratori za buduće Covid pacijente, razvlače se šatori pred bolnicama, nisu uspjeli osigurati ni ono najosnovnije – redovitu opskrbu lijekovima.

Još sredinom lipnja veledrogerije su upozorile na snažan rast duga za lijekove, čiji glavni generator su bolnice. Tada su najveći trgovci lijekovima upozorili da je dug za lijekove, čak i u vrijeme lockdowna, kada su bolnice radile smanjenim kapacitetom, snažno rastao.

U travnju je dug porastao za oko 120 milijuna kuna, a u svibnju za više od 200 milijuna. Veledrogerije su tada tvrdile da se radi o neodrživom rastu nelikvidnosti te da su zbog toga iscrpile kreditne limite kod banaka te da takva situacija ugrožava normalnu opskrbu lijekovima.

Protuzakoniti rokovi plaćanja

Osim visine duga, poseban problem su i rokovi plaćanja, koji se u nekim slučajevima mjere godinama. Prema podacima s kojima su veledrogerije izašle u javnost ovog ljeta, dospjeli dug bolnica prema pet najvećih veledrogerija stariji od 180 dana iznosio je preko milijardu kuna, dok je 390 milijuna bio iznos dospjelog duga starijeg od 300 dana.

Naravno da su takvi rokovi plaćanja protuzakoniti. Naime, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisano je da redovni rok plaćanja iznosi 30 dana, a to se može, uz međusobni dogovor, produljiti i na 60 dana. Tako da država neplaćanjem u tim rokovima svjesno krši vlastite zakone, ali to očito ne brine ni premijera Plenkovića, ni ministra financija Marića.

U javnosti su se pojavljivale i teze da veledrogerijama ovakvo stanje zapravo odgovara, jer dugačke rokove “ugrađuju” u cijene proizvoda i naplaćuju kamate te tako imaju veće zarade nego što bi imali da država redovno podmiruje račune. Iz veledrogerija takve tvrdnje odbacuju. Kažu da su najviše cijene lijekova propisane, te da vrijednost veleprodajne marže može iznositi najviše 8,5 posto.

Plenković djeluje nezainteresirano

Plenković je danas na konferenciji za medije komentirao neplaćanje lijekova, no iz njegovih izjava čini se kao da nije previše zainteresiran za rješavanje problema. Doduše, rekao je da će nakon rebalansa proračuna tražiti rješenja za održiv sustav financiranja, ali i da veledrogerije tempiraju vrijeme kada će se javiti sa svojim zahtjevima. Kao da se poštivanje zakonskih rokova plaćanja od strane države ne bi trebalo podrazumijevati.

“Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, biraju trenutak. Nekada to baš bude prije izbora, onda mi kažemo dođite nakon izbora i slično. Situacija je takva da je ponuda koja je bila na stolu u ovom trenutku bila moguća, bez rebalansa proračuna”, rekao je Plenković.

Izjava koja zvuči kao prijetnja

Posebno je zanimljiva njegova izjava koja podsjeća na prijetnju ili ucjenu. Naime, rekao je da se vode razgovori koji će voditi do toga da ne dođe do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava, uz poruku da će i sutra ovdje morati poslovati.

“Bit će lijekova, veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu i sutra”, rekao je Plenković.

Pokušao se izvući i na trenutnu financijsku krizu, pa je tako rekao da je Vlada dala sedam milijardi kuna za plaće privatnom sektoru, a da je manevarski prostor ograničen. To bi možda zvučalo uvjerljivo, da se ne radi o problemu koji traje godinama, koji nije počeo s koronakrizom, a i Plenković nije jučer postao premijer.

Marko Repecki
Telegram autor
163 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program