Dakle, počelo je. Vruća jesen koju Vladi najavljuju sindikati i službeno je krenula jučerašnjim prosvjedom upozorenja kojim se želi pritisnuti Vladu da prihvati povećanje plaća u zdravstvu. Više plaće traže i prosvjetari, policajci, čuvari zatvora, a sindikalne središnjice spremne su i na akcije ako ne bude referenduma o mirovinskoj reformi.
U zdravstvu je situacija ipak posebno zanimljiva. Radi se o djelatnosti značajno pogođenoj iseljavanjem, u sustavu se dugovi gomilaju poput dana na listama čekanja, a resor vodi osebujni Milan Kujundžić, čovjek o čijem će opozivu Sabor raspravljati vjerojatno ovog mjeseca.
Pitanje Ustava: Koliko traje 30 dana
Članak 113. Ustava Republike Hrvatske kaže kako se rasprava o povjerenju predsjedniku ili članu Vlade “mora provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom Saboru”. Most je zahtjev za opozivom ministra Kujundžića Hrvatskom saboru uputio 22. srpnja. Danas je 5. rujna. Rasprava još nije održana. Matematika kao znanost nije preko ljeta doživjela fundamentalne i revolucionarne promjene.
HDZ jednostavno nije htio raspravljati o Kujundžiću po kolovoškim vrućinama. Pa su 30 dana iz Ustava protumačili kao 30 dana dok traje sjednica Sabora. Predsjednica je oprala ruke od vlastite ovlasti sazivanja saborske sjednice, a Ustavni sud je svojom neaktivnošću odlučio dati potporu HDZ-ovoj teoriji o relativnosti vremena. Natezanje Ustava zbog Kujundžića, međutim, moglo bi se obiti o glavu kod formiranja neke od budućih Vlada. Rok koji ima mandatar za dobivanje povjerenja u Saboru je, naime, 30 dana. Piše u Ustavu.
Pitanje plaća: Paraf koji je sve zakuhao
Sredinom srpnja Kujundžić je, činilo se, sve dogovorio sa sindikatima. I ne samo dogovorio, sporazum kojim se u zdravstvu povećavaju plaće za sedam posto, Kujundžić je sredinom srpnja i – parafirao. No, onda su u Vladi rekli – ne može i ministar je svoj paraf povukao.
I dok se javnost pita što to znači za odnose u Vladi i je li se Kujundžić s ikim dogovarao prije parafa, sindikati sad više ne prihvaćaju ni ovih sedam posto, već su više nego udvostručili svoje zahtjeve. I kreću na ulicu. Ministar vjeruje da će prevladati razum.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pitanje novinara: Tko je ćorav, a tko glup
Kujundžić ne gubi kontrolu samo parafirajući sporazume sa sindikatima – posebno zna biti osjetljiv na neugodna novinarska pitanja. Ovog tjedna je tako dobio pitanje o tome je li njegovo parafiranje spomenutog sporazuma o povišicama bila pogreška ili glupost. “Nekada novinari postavljaju neprimjerena pitanja, pa i ovo vaše je bilo neprimjereno s glupošću”, otpovrnuo mu je ministar.
No, još gore je prije desetak mjeseci prošao Mislav Bago s Nove TV kad je ustvrdio da ne vidi nikakve ozbiljne reforme u zdravstvu. “Otiđite okulistu. Vi osobno, možda biste mogli”, otpilio ga je iznervirani Kujundžić i dodao “ozbiljni novinari vide da se ozbiljne stvari događaju”. Bago se u stopu išao naručiti za pregled vida u hrvatskim kliničkim bolnicama. Odmah je dobio i termine – najbliži je bio udaljen 100, a najdalji 242 dana.
Pitanje Plenkovića
Milan Kujundžić nije sitni igrač na desnici. Još je prije sedam godina bio kandidat za predsjednika HDZ-a, štoviše, ušao je u drugi krug unutarstranačkih izbora s Tomislavom Karamarkom. Uskoro je zbog neslaganja s pobjednikom istupio iz stranke i osnovao svoju, Hrvatska zora. Ta stranka je bila dio koalicije Savez za Hrvatsku koja je 2014. godine na europskim izborima osvojila 6,88 posto glasova, a uvjerljivo najviše preferencijalnih glasova uzeo je baš Kujundžić (33 posto). No, raspodjela glasova prije pet godina bila je takva da ni 6,88 posto nije bilo dovoljno za mandat u Bruxellesu i Strasbourgu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kujundžić se 2016. godine vratio u HDZ, no ne može se reći da je njegov odnos s premijerom Andrejom Plenkovićem baš idiličan. Sve do zadnjeg trenutka je ministar zdravstva bio solidna oklada za odlazak iz Vlade u srpanjskoj rekonstrukciji, a zbog zalaganja za povećanje plaća nedavno je na sjednici Vlade Plenković Kujundžiću i Blaženki Divjak poručio da nisu sindikalisti, nego članovi Vlade. Upitan od novinara za komentar, Kujundžić je opet malo izgubio živce: “Nitko mene nije lupio po prstima, niti se ja svrstavam nigdje, ja sam Hrvat, koji je za hrvatski narod, hrvatske liječnike, sestre i pacijente”.
Pitanje Pantovčaka: Škoro mu zanimljiv, Grabar-Kitarović za dijagnozu
Sve to je luk i voda u usporedbi s neskrivenom antipatijom koju Kujundžić, član HDZ-a, ima prema HDZ-ovoj (pred)kandidatkinji za drugi mandat na funkciji predsjednice Republike. Ovdje valja podsjetiti da su Kujundžić i Kolinda Grabar-Kitarović prije pet godina bili direktni protukandidati na predsjedničkim izborima, a sadašnji ministar zdravstva je sa 6,3 posto glasova otpao u prvom krugu. Kad je Miroslav Škoro u lipnju objavio svoju kandidaturu i ideje o promjeni Ustava, Kujundžić je podsjetio da Ustav nije sveto pismo, te prisnažio: “Sigurno ima zanimljivih elemenata u njegovoj poruci, o kojima se treba razgovarati. Razvitak demokracije je otvoriti dijalog prema svemu”, rekao je.
Početkom kolovoza je predsjednica Republike na svoj način “otvorila dijalog prema svemu”. U razgovoru za Hrvatski radio malo je pričala o zdravstvu. “Odljev ljudi je zbog uvjeta rada, a ne zbog plaća, stanje u zdravstvu je neću reći katastrofalno, ali je doista vrlo loše i u posljednje tri godine nije se učinilo gotovo ništa. Žao mi je da tijekom ove zadnje rekonstrukcije Vlade nije zahvaćeno i zdravstvo”, ošinula je Grabar-Kitarović. Kujundžić nije ostao dužan. Nimalo: “Uvijek prije određivanja i početka terapije napravim egzaktnu dijagnozu i diferencijalno dijagnostički razmotrim druge bolesti. Tako ću postupiti i u ovom slučaju”, bio je ministrov komentar na predsjedničine ocjene o zdravstvu i rekonstrukciji Vlade.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prosvjedi krenuli, dugovi se gomilaju, a resor zdravstva i dalje vodi osebujni Kujundžić. Može li išta poći krivo?
Ministar koji "puca" na nezgodna pitanja i koji ne može smisliti stranačku kandidatkinju za predsjednicu Republike
"Žao mi je da tijekom ove zadnje rekonstrukcije Vlade nije zahvaćeno i zdravstvo”, ošinula je Grabar-Kitarović. Kujundžić nije ostao dužan. Nimalo: "Uvijek prije određivanja i početka terapije napravim egzaktnu dijagnozu i diferencijalno dijagnostički razmotrim druge bolesti. Tako ću postupiti i u ovom slučaju"
Dakle, počelo je. Vruća jesen koju Vladi najavljuju sindikati i službeno je krenula jučerašnjim prosvjedom upozorenja kojim se želi pritisnuti Vladu da prihvati povećanje plaća u zdravstvu. Više plaće traže i prosvjetari, policajci, čuvari zatvora, a sindikalne središnjice spremne su i na akcije ako ne bude referenduma o mirovinskoj reformi.
U zdravstvu je situacija ipak posebno zanimljiva. Radi se o djelatnosti značajno pogođenoj iseljavanjem, u sustavu se dugovi gomilaju poput dana na listama čekanja, a resor vodi osebujni Milan Kujundžić, čovjek o čijem će opozivu Sabor raspravljati vjerojatno ovog mjeseca.
Pitanje Ustava: Koliko traje 30 dana
Članak 113. Ustava Republike Hrvatske kaže kako se rasprava o povjerenju predsjedniku ili članu Vlade “mora provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom Saboru”. Most je zahtjev za opozivom ministra Kujundžića Hrvatskom saboru uputio 22. srpnja. Danas je 5. rujna. Rasprava još nije održana. Matematika kao znanost nije preko ljeta doživjela fundamentalne i revolucionarne promjene.
HDZ jednostavno nije htio raspravljati o Kujundžiću po kolovoškim vrućinama. Pa su 30 dana iz Ustava protumačili kao 30 dana dok traje sjednica Sabora. Predsjednica je oprala ruke od vlastite ovlasti sazivanja saborske sjednice, a Ustavni sud je svojom neaktivnošću odlučio dati potporu HDZ-ovoj teoriji o relativnosti vremena. Natezanje Ustava zbog Kujundžića, međutim, moglo bi se obiti o glavu kod formiranja neke od budućih Vlada. Rok koji ima mandatar za dobivanje povjerenja u Saboru je, naime, 30 dana. Piše u Ustavu.
Pitanje plaća: Paraf koji je sve zakuhao
Sredinom srpnja Kujundžić je, činilo se, sve dogovorio sa sindikatima. I ne samo dogovorio, sporazum kojim se u zdravstvu povećavaju plaće za sedam posto, Kujundžić je sredinom srpnja i – parafirao. No, onda su u Vladi rekli – ne može i ministar je svoj paraf povukao.
I dok se javnost pita što to znači za odnose u Vladi i je li se Kujundžić s ikim dogovarao prije parafa, sindikati sad više ne prihvaćaju ni ovih sedam posto, već su više nego udvostručili svoje zahtjeve. I kreću na ulicu. Ministar vjeruje da će prevladati razum.
Pitanje novinara: Tko je ćorav, a tko glup
Kujundžić ne gubi kontrolu samo parafirajući sporazume sa sindikatima – posebno zna biti osjetljiv na neugodna novinarska pitanja. Ovog tjedna je tako dobio pitanje o tome je li njegovo parafiranje spomenutog sporazuma o povišicama bila pogreška ili glupost. “Nekada novinari postavljaju neprimjerena pitanja, pa i ovo vaše je bilo neprimjereno s glupošću”, otpovrnuo mu je ministar.
No, još gore je prije desetak mjeseci prošao Mislav Bago s Nove TV kad je ustvrdio da ne vidi nikakve ozbiljne reforme u zdravstvu. “Otiđite okulistu. Vi osobno, možda biste mogli”, otpilio ga je iznervirani Kujundžić i dodao “ozbiljni novinari vide da se ozbiljne stvari događaju”. Bago se u stopu išao naručiti za pregled vida u hrvatskim kliničkim bolnicama. Odmah je dobio i termine – najbliži je bio udaljen 100, a najdalji 242 dana.
Pitanje Plenkovića
Milan Kujundžić nije sitni igrač na desnici. Još je prije sedam godina bio kandidat za predsjednika HDZ-a, štoviše, ušao je u drugi krug unutarstranačkih izbora s Tomislavom Karamarkom. Uskoro je zbog neslaganja s pobjednikom istupio iz stranke i osnovao svoju, Hrvatska zora. Ta stranka je bila dio koalicije Savez za Hrvatsku koja je 2014. godine na europskim izborima osvojila 6,88 posto glasova, a uvjerljivo najviše preferencijalnih glasova uzeo je baš Kujundžić (33 posto). No, raspodjela glasova prije pet godina bila je takva da ni 6,88 posto nije bilo dovoljno za mandat u Bruxellesu i Strasbourgu.
Kujundžić se 2016. godine vratio u HDZ, no ne može se reći da je njegov odnos s premijerom Andrejom Plenkovićem baš idiličan. Sve do zadnjeg trenutka je ministar zdravstva bio solidna oklada za odlazak iz Vlade u srpanjskoj rekonstrukciji, a zbog zalaganja za povećanje plaća nedavno je na sjednici Vlade Plenković Kujundžiću i Blaženki Divjak poručio da nisu sindikalisti, nego članovi Vlade. Upitan od novinara za komentar, Kujundžić je opet malo izgubio živce: “Nitko mene nije lupio po prstima, niti se ja svrstavam nigdje, ja sam Hrvat, koji je za hrvatski narod, hrvatske liječnike, sestre i pacijente”.
Pitanje Pantovčaka: Škoro mu zanimljiv, Grabar-Kitarović za dijagnozu
Sve to je luk i voda u usporedbi s neskrivenom antipatijom koju Kujundžić, član HDZ-a, ima prema HDZ-ovoj (pred)kandidatkinji za drugi mandat na funkciji predsjednice Republike. Ovdje valja podsjetiti da su Kujundžić i Kolinda Grabar-Kitarović prije pet godina bili direktni protukandidati na predsjedničkim izborima, a sadašnji ministar zdravstva je sa 6,3 posto glasova otpao u prvom krugu. Kad je Miroslav Škoro u lipnju objavio svoju kandidaturu i ideje o promjeni Ustava, Kujundžić je podsjetio da Ustav nije sveto pismo, te prisnažio: “Sigurno ima zanimljivih elemenata u njegovoj poruci, o kojima se treba razgovarati. Razvitak demokracije je otvoriti dijalog prema svemu”, rekao je.
Početkom kolovoza je predsjednica Republike na svoj način “otvorila dijalog prema svemu”. U razgovoru za Hrvatski radio malo je pričala o zdravstvu. “Odljev ljudi je zbog uvjeta rada, a ne zbog plaća, stanje u zdravstvu je neću reći katastrofalno, ali je doista vrlo loše i u posljednje tri godine nije se učinilo gotovo ništa. Žao mi je da tijekom ove zadnje rekonstrukcije Vlade nije zahvaćeno i zdravstvo”, ošinula je Grabar-Kitarović. Kujundžić nije ostao dužan. Nimalo: “Uvijek prije određivanja i početka terapije napravim egzaktnu dijagnozu i diferencijalno dijagnostički razmotrim druge bolesti. Tako ću postupiti i u ovom slučaju”, bio je ministrov komentar na predsjedničine ocjene o zdravstvu i rekonstrukciji Vlade.