Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Rezultati izbora u HDZ-u mogli bi biti vrlo nezgodni za one koji budu pobjednici. Evo zbog čega

Na izborima sa samo jednim kandidatom prije četiri godine glasalo je 92, odnosno 98 tisuća HDZ-ovaca. Hoće li ih ovaj put biti - manje?

Na izborima održanim 17. srpnja pobijedio je, tko bi rekao, Andrej Plenković. I to, tko bi rekao, uvjerljivije od Karamarka. Za Plenkovića je glasalo 98.335 članova HDZ-a. Ove godine stvari su nešto dramatičnije. Za očekivati bi bilo, naime, da će utrka dva suprotstavljena stranačka tima na birališta izvući više članova HDZ-a od dviju utrka bez ikakve neizvjesnosti iz 2016. godine.

Brojke bi tog 15. ožujka navečer mogle biti vrlo nezgodne. I za one koji će izgubiti na izborima u HDZ-u, ali, vrlo je lako moguće i za one koji će kroz kišu konfeta i sa stisnutim šakama, simpatizerima objavljivati kako je stranka upravo uhvatila presudni zalet za osvajanje još četiri godine vlasti.

Brojke bi, dakle, mogle biti – kompromitirajuće. Ne radi se ovdje o omjeru glasova ili izabranih kandidata opcije “Odvažno za Hrvatsku” (tim Plenković) i “Opcije za promjene” (tim Kovač). Radi se o – zbroju. Koliko će ukupno birača HDZ-a te nedjelje u ožujku odlučiti izaći na unutarstranačke izbore moglo bi značajno utjecati na kredibilitet budućeg vodstva stranke u široj javnosti.

Prvi put

Pravo glasa na ovim izborima ima 211.492 člana HDZ-a. Mnogi su posljednjih tjedana vrlo ozbiljno i uvjerljivo dovodili u pitanje tu brojku. Kandidat “Opcije za promjene” za zamjenika predsjednika stranke, Ivan Penava, na primjer, ustvrdio je kako realna brojka članova ne prelazi 100 tisuća. Stanje s popisom članova stranke ilustrirao je primjerom sela Opatovac, blizu Vukovara. Tamo je na popisu 80-ak članova HDZ-a, od kojih je njih 15-20 već godinama mrtvo, a 20-30 tamo ni ne živi jer su odselili.

No, stvar je ozbiljnija od pukog neažuriranog popisa članstva. Mnogo ozbiljnija. Prije četiri godine HDZ je uveo niz novih praksi u svoj i širi politički sustav zemlje. Prvi put je neka stranka srušila vlastitu Vladu, pa je država prvi put išla na izvanredne izbore zbog pada Vlade. Prvi put su u HDZ-u svi članovi imali pravo glasa na izborima za predsjednika stranke. Prvi put su ga imali mogućnost upotrijebiti u razmaku manjem od – tri mjeseca.

Nužna žestoka podrška “terena”

Naime, u travnju 2016. godine, kad je stvar s krizom koalicijske Vlade s Mostom već fino zakuhala, jedini kandidat za predsjednika HDZ-a bio je Tomislav Karamarko. Bilo je bitno da dosta članova HDZ-a izađe na te izbore, iako Karamarko nije imao protukandidata, kako bi se pokazalo da “teren” žestoko podržava čovjeka koji je stranku vodio posljednje četiri godine. Na izborima održanim 18. travnja pobijedio je, tko bi rekao, Tomislav Karamarko. Za njega je glasalo 92.276 članova HDZ-a.

Vrlo brzo su se, međutim, Vlada i koalicija s Mostom raspale, a Karamarko je nakon neuspješnog preslagivanja u Saboru podnio ostavku. HDZ je trebao novog predsjednika. I opet su članovi stranke imali pravo glasa. I opet za samo jednog kandidata, ovaj put Andreja Plenkovića. Niti dva mjeseca pred parlamentarne izbore, valjalo je pokazati da “teren” žestoko podržava predsjednika HDZ-a. Dapače, još žešće nego njegovog prethodnika.

Plenković jači od Karamarka

Na izborima održanim 17. srpnja pobijedio je, tko bi rekao, Andrej Plenković. I to, tko bi rekao, uvjerljivije od Karamarka. Za Plenkovića je glasalo 98.335 članova HDZ-a. Ove godine stvari su nešto dramatičnije. Za očekivati bi bilo, naime, da će utrka dva suprotstavljena stranačka tima na birališta izvući više članova HDZ-a od dviju utrka bez ikakve neizvjesnosti iz 2016. godine.

Samo, ako je članova stranke znatno manje od 211.492 člana, to bi mogla biti nemoguća misija. Ukoliko, pak, 15. ožujka svoj glas na izborima u HDZ-u da manje od 98, ili čak manje od 92 tisuće članova stranke, jasno će se postaviti pitanje što se to, dovraga, događalo 2016. godine?

Lažiranje izbornih rezultata

Odnosno, jesu li čelnici HDZ-a, među kojima je bio i tadašnji glavni tajnik stranke Milijan Brkić (danas kandidat “Opcije za promjene” za potpredsjednika stranke) u travnju te godine dali zeleno svjetlo za umjetno napuhavanje broja izašlih birača? Jesu li, nadalje, čelnici HDZ-a, u korist kandidata Andreja Plenkovića (danas frontmena tima “Odvažno za Hrvatsku”) u srpnju 2016. godine malo pogurali broj članova stranke koji su dali povjerenje jedinom kandidatu za predsjednika?

Pozitivan odgovor će, u slučaju da zbroj glasova za Plenkovića i Kovača bude niži od stotinjak tisuća, biti prilično izvjestan. I kompromitirajući – jer će stranku u parlamentarne izbore, koja god opcija prevagnula, povesti ljudi za koje bi bilo vrlo opravdano posumnjati da su prije četiri godine lažirali izborne rezultate.

Jasmin Klarić
Telegram autor
437 članaka Više o autoru
Više s weba