OMOGUĆAVA HT

Što 5G mreža znači za gospodarstvo? Hrvatski poduzetnici i stručnjaci najavljuju goleme promjene

Pričali smo s Borisom Drilom iz HT-a, Matijom Žuljem iz Agrivija i Ivanom Mrvošem iz Includea

OMOGUĆAVA HT

Što 5G mreža znači za gospodarstvo? Hrvatski poduzetnici i stručnjaci najavljuju goleme promjene

Pričali smo s Borisom Drilom iz HT-a, Matijom Žuljem iz Agrivija i Ivanom Mrvošem iz Includea

Nalazimo se u povijesnom trenutku kada imamo priliku povećati kvalitetu života čovječanstva. I u Hrvatsku je stigla peta generacija mobilne mreže: to je tehnologija budućnosti koja donosi revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stiže 2.3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. U Hrvatskom Telekomu i Telegramu predani smo tome da novu tehnologiju učinimo dostupnom i očekujemo da bude u funkciji i na korist čovječanstva! Istražujemo kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.


Prva industrijska revolucija koja je stigla izumom parnog stroja, iz temelja je promijenila društvo s kraja 18. do sredine 19. stoljeća, a gotovo još veći utjecaj je imala druga industrijska revolucija, nošena na novim pogonskim silama, nafti i električnoj energiji. Širenje interneta i novih digitalnih rješenja donijelo nam je treću industrijsku revoluciju, no sada smo na pragu četvrte industrijske revolucije koja nam stiže širenjem 5G mreža i popratne tehnologije. Nakon što smo se pozabavili revolucionarnim efektom koji 5G mreže mogu imati na zdravstvo, okrenuli smo se temi gospodarstva, te popričali sa stručnjacima.

Europska komisija je još 2016. godine uočila koliki značaj na gospodarstvo može imati 5G, pa su objavili istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 150 stručnjaka. Socio-ekonomski benefiti te tehnologije će po njima do 2025. godine doseći 113,1 milijardi eura godišnje, u četiri ključna sektora – automobilskom, zdravstvenom, transportnom i energetskom. Konkretno, investicijom od 56,6 milijardi eura na razini EU u 5G infrastrukturu, EK procjenjuje da bi se stvorilo 2,3 milijuna novih poslova u Europi. Očekuju da će 5G generirati i 62,5 milijardi eura godišnje, u te četiri spomenute industrijske grane do 2025. godine.

Tvrtka za istraživanje tržišta Bazis group tvrdi da će do 2023. godine više od milijardu ljudi imati pristup 5G tehnologijama, s brzinama spajanja između 500 Mbps do 1 Gbps, čime smatraju da će se naše komunikacijske sposobnosti dogurati do sasvim novih razina. 5G navode kao disruptivnu tehnologiju koja ima potencijal revolucionirati niz industrija, počevši od 2020. godine kada je počelo značajnije širenje 5G mreža u svijetu.

5G će dovesti do snažnog rasta globalnog gospodarstva

Svjetska udruga mobilnih operatera (GSMA), koja organizira i najveći kongres mobilne industrije MWC, slaže se s Europskom komisijom. U svojem istraživanju o gospodarskom utjecaju 5G mreže tvrde da će se korištenjem 5G mreže s milimetarskim valovima generirati porast europskog BDP-a od 2,9 posto (ili 135 milijardi dolara) do 2034. godine. Na globalnoj razini, predviđaju da će do 2034. godine 5G tehnologije generirati 565 milijardi dolara BDP-a, no da će rast BDP-a u Europi s 2,9 posto biti najsnažniji na svijetu.

GSMA ističe da benefiti 5G-a nisu samo u gospodarstvenom sektoru, već da će 5G promijeniti i svakodnevicu. Tvrde da će 5G ljudima omogućiti pristup kvalitetnijem i naprednijem zdravstvu i obrazovanju, posljedično će dovesti do manjeg zagađenja okoliša zbog manje potrebe za prijevozom, te da će imati snažan utjecaj na sposobnosti i mogućnosti javne sigurnosti, ponajviše u skraćivanju vremena potrebnog za njihov odaziv.

KPMG, globalna konzultantska tvrtka, procjenjuje da će 5G mreža dovesti do porasta globalnog gospodarstva od četiri bilijuna dolara i to već u sljedeće četiri godine. Među njima ističu 600 milijardi dolara u proizvodnji, 400 milijardi dolara u zdravstvu, 400 milijardi u logistici, te 375 milijardi u tehnologiji. KPMG ističe da veći broj investitora, njih 44 posto, tvrdi da će 5G tehnologija biti temelj industrije 4.0, dok su ostali po tom pitanju neutralni. No, slažu se da će 5G mreža biti znatno utjecajnija od prethodnih generacija, 2G-a, 3G-a i 4G-a.

AI će se snažnije širiti uz širenje 5G

5G mreže će sa sobom donijeti i snažniji razvoj i širenje tehnologija koje su sada još u relativno početnim fazama, poput umjetne inteligencije (AI). Tako globalna konzultantska kuća PwC tvrdi da će tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom generirati dodatnih 5,7 bilijuna dolara do 2030. godine, odnosno, povećanje globalnog BDP-a za 26 posto. Širenje umjetne inteligencije će po PwC-u motivirati i veću potražnju, budući da će omogućiti veću raznolikost proizvoda, koji će istovremeno biti atraktivniji i cjenovno prihvatljiviji. Tako smatraju da će se generirati dodatnih 6,6 bilijuna dolara kroz veću produktivnost, te da će 9,1 bilijuna generirati sami potrošači.

Uz umjetnu inteligenciju, 5G će imati snažan utjecaj na razvoj pametnih gradova, odnosno Smart Citiesa. PwC u svojem istraživanju pametnih gradova tvrdi da će oni sve brže rasti zbog 5G tehnologije, te da će taj sektor 2025. godine vrijediti 2577 milijardi dolara, odnosno, trostruko više spram vrijednosti od 858 milijardi dolara iz 2019. godine.

Čitav niz industrija će pogodovati od uvođenja 5G mreža

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) Hrvatskog Telekoma nam je istumačio kako 5G mreža sa sobom nosi tri nove funkcionalne cjeline. “Jedna cjelina je vezana uz veće kapacitete i više brzine, nešto što će proizaći iz novih frekvencijskih područja. Jednostavnije rečeno, moći ćemo više podataka progurati kroz mobilnu mrežu. Druga stvar su brzi odzivi mreže, što se naziva ultra low latency reliable communication gdje praktički govorimo o mogućnosti da se neke stvari kontroliraju gotovo u stvarnom vremenu. Tu govorimo o vrlo brzim odzivima na razini od par milisekundi gdje bi se zatvorila ta petlja od očitanja neke informacije do neke odluke koju izvršava primjerice neka umjetna inteligencija. Dakle, u tom slučaju može se raditi o nekom robotu koji vrši neki zadatak, nekoj rampi koja se podiže na određene automobile ili o samovozećim automobilima”, tumači Drilo.

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) Hrvatskog Telekoma

Kao treću cjelinu navodi velik broj povezanih uređaja na mrežu, odnosno veliki broj senzora koji istovremeno mogu biti spojeni na mrežu. Drilo kaže kako se tu govori o do milijun uređaja na jedan kvadratni kilometar. Kada se sve tri cjeline uzmu u obzir, od 5G tehnologije korist može imati veliki broj industrija. “Kada bismo govorili samo o prvom aspektu, većem kapacitetu i brzini, to bi primjerice dovelo do značajnijeg korištenja dronova. Dronovi mogu snimati i isporučivati video sadržaj visoke razlučivosti u realnom vremenu, što može biti od velike koristi za konstrukcijske industrije, recimo za pregled terena. Ne moraju se više koristiti neke skuplje letjelice ili helikopteri, već se može na povoljan i jeftin način snimiti teren”, navodi Drilo.

“S druge strane, dronovi se mogu koristiti u velikim postrojenjima, poput rafinerija i gradilišta. Mogu se dobivati informacije što se događa i koja je situacija i na takav jedan način sprječavati rizike u radovima”, nadodaje. Druga cjelina, iznimno brzi odzivi mreže, korisni će biti za niz industrija. Drilo tumači kako su trenutni odzivi mreže u 4G-u 30 do 50 milisekundi, dok će se s 5G-om doći do ispod 10 milisekundi. “To je podloga za neke stvari gdje se podatak treba brzo očitati i brzo prenijeti u sustav odlučivanja. Ti sustavi mogu biti temeljeni na nekoj kombinaciji big data i umjetne inteligencije, te taj sustav potom donosi odluke najčešće bez ljudske intervencije, pa se vrlo brzo ta odluka provede u djelo na nekoj udaljenoj lokaciji”, pojašnjava Drilo.

Uz 5G mreže sazrijele su i druge tehnologije

Treća cjelina, senzorika i veći broj spojenih uređaja istovremeno, iznimno je bitan segment 5G mreža. Drilo navodi kako je i bitan podatak što samim senzorima pada cijena do razine od par eura, zbog čega se omogućuje njihova ugradnja u komunalne sustave, poput nadzora kvalitete instalacija za distribuciju vode ili brojilo za potrošnju struje. Senzori se također mogu koristiti u poljoprivredi, a Drilo tvrdi da smo blizu razine da senzori budu gotovo pa integrirani s plodovima i sa zemljom. Time bi se znalo trebali se biljke u nekom trenutku navodnjavati, dodavati im neke potrebne minerale, kada je pravo vrijeme da se plodovi skupe i slično. Poljoprivredni strojevi zbog toga mogu postati autonomni, praktički bez ljudske postave.

“Primjena je ustvari vrlo široka. Praktički se ne može reći da niti jedno područje gdje se nešto proizvodi ili nadzire neće biti netaknuto. Upravo zbog toga je taj 5G na neki način osnova za sve te pametne industrije, te za pametno društvo. Tu u priču također ulaze i pametni gradovi. Ono što je vrlo važno je da 5G sada ima te neke funkcionalne osnove da podrži komuniciranje velikog broja uređaja, no važno je i to što cijeli taj ekosustav uređaja paralelno sazrijeva sa sazrijevanjem 5G mreže. Usporedno postoje big data tehnologije, AI, senzori kojima cijena pada, a sam 5G sam po sebi ne bi mogao puno toga obećati da se i na drugim područjima ne događaju razvojni koraci koji sve stvari koje sam spomenuo čine vrlo izvjesnim”, objašnjava Drilo.

Najveći utjecaj stiže 2030. godine

Borisa Drilu smo potom pitali kakve konkretne prednosti će 5G mreže donijeti hrvatskom gospodarstvu. Ističe kako hrvatsko gospodarstvo ima poprilično velik problem s nedostatkom radne snage, što je rezultat depopulacije društva. S druge strane, hrvatsko gospodarstvo ima nisku produktivnost u usporedbi s produktivnosti EU. Sve tehnologije koje mogu podići produktivnost, dakle tehnologije koje mogu samostalno odraditi neke zadaće su nešto što bi hrvatskom gospodarstvu omogućilo znatnije povećanje produktivnosti. “Kako smo depopulirani, nama su potrebna tehnološka rješenja da to iskompenziramo. Imat ćemo manjak ljudi u budućnosti, ako se želimo razvijati. 5G je priča koja bi trebala imati utjecaj u sljedećih 15 godina, a sadašnja prva faza od 2020. do 2025. godine je neka inicijalna faza, stoga ne možemo očekivati neka velika čuda. Riječ je o pripremnoj fazi. Međutim, period od 2025. do 2030. godine je ustvari ključan, budući da tada u priču ulaze niže latencije mreže i povezivanje s industrijom 4.0. Tada očekujemo najveći utjecaj na gospodarstvo, koji će se nastaviti i nakon 2030. godine”, tumači Drilo.

“Prema nekim procjenama, utjecaj na hrvatsko gospodarstvo bi mogao biti između 1,5 milijardi eura i 18 milijardi eura, ovisno o tome koliko ćemo biti uspješni u implementaciji novih tehnologija. Dakle, poprilično je velik raspon između toga što se može postići. Upravo zbog tog raspona su mnoge države krenule u bržu implementaciju 5G mreža i drugih tehnologija, kako bi postigle što veći efekt na gospodarstvo”, nadodaje Drilo.

Uz 5G, Drilo ističe da će značajniji efekt na gospodarstvo imati i umjetna inteligencija, čije se širenje i razvoj usko veže uz brže mreže. “Najveći efekt će imati na produktivnost, a s druge strane, umjetna inteligencija će omogućiti pad grešaka u proizvodnji i odlučivanju. Sve te nove tehnologije trebaju utjecati gospodarski gledano na tri stvari. Jedno je neko povećanje prihoda boljim adresiranjem tržišta s novim poslovnim modelima ili boljim proizvodima. Drugo je, s obzirom da se povećava efikasnost i produktivnost, povećanje i profitabilnosti. Treća bitna stvar su same investicije, jer se sve ovo o čemu smo pričali neće dogoditi ako se ne investira, od 5G mreža do proizvodnih kapaciteta koji trebaju odgovoriti zahtjevima industrije 4.0. Tehnologija mora imati pozitivan efekt na gospodarstvo, no ne smije se iz šire slike izgubiti što ta tehnologija znači za društvo u cjelini. Tu su bitna pitanja poput toga je li ona održiva, hoće li nam ona omogućiti pametnije korištenje resursa zbog čega ćemo imati čišći zrak, hoćemo li bolje koristiti pitku vodu i slično”, zaključuje Drilo.

Poljoprivredni sektor je pred velikim izazovima

Jedan od sektora unutar gospodarstva koji će pogodovati od 5G mreža i tehnologija je poljoprivreda. U izvještaju globalne platforme platforme World Government Summit o sljedećoj generaciji i razvoju poljoprivrede, istaknuli su nekoliko glavnih izazova poljoprivredne industrije danas. Procijenili su kako će 2100. godine na svijetu biti 11,2 milijardi ljudi, te da će sve snažnija biti urbanizacija. Očekuju da će do 2050. godine dodatnih 2,4 milijardi ljudi živjeti u gradovima, te da će globalna konzumacija mesa po osobi skočiti na 45,3 kilograma godišnje.

Očekuje se veća degradacija poljoprivrednih resursa. Tako je već sada 25 posto poljoprivrednih zemljišta po njihovim procjenama biti degradirano, 44 posto umjereno degradirano, a 40 posto svjetske populacije iz ruralnih krajeva živi bez zadovoljavajućih količina vode. Kako bi se taj problem riješio, potrebna je investicija od bilijun dolara na globalnoj razini, kako bi se osigurala sigurnost vode zemljama u razvoju, te još 160 milijardi dolara za oporavak poljoprivrednih zemljišta.

Uz to, poljoprivreda je jedan od glavnih izvora stakleničkih plinova, uključujući šumarstvo i druge uporabe poljoprivrednih zemljišta. Klimatske promjene također utječu na smanjenu produktivnost poljoprivrede, a svi problemi s poljoprivredom izazivaju i velike društvene probleme. Ističu da 700 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, 800 milijuna je u kroničnoj gladi, a oko dvije milijarde ljudi živi bez dovoljne količine mikronutrijenata.

5G će dovesti nove tehnologije u ruralna područja

Oko mogućeg utjecaja na gospodarstvo, s naglaskom na poljoprivredu, popričali smo s Matijom Žuljem, glavnim izvršnim direktorom i osnivačem agrotehnološke tvrtke Agrivi. Agrivi je inače privukao i značajnu investiciju od 30,2 milijuna kuna za širenje na globalnom tržištu, a rješenja koja Agrivi nudi su jedno od najkompletnijih platformi za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivredno-prehrambenim tvrtkama u svijetu.

Matija Žulj, glavni izvršni direktor i osnivač agrotehnološke tvrtke Agrivi

“5G tehnologija omogućava da se ključni podaci za proizvodnju mogu prikupljati još bolje, brže i jeftinije, što otvara ogroman potencijal u gospodarstvu. Prednosti se promatraju u dva smjera, kako kroz optimizaciju troškova tako i kroz potpuno nove mogućnosti u razvoju proizvoda i poslovnih modela, u svim industrijama”, kaže nam Žulj. Dodatno, Žulj ističe da 5G tehnologija otvara nove mogućnosti u ruralnim područjima, što je ključno u poljoprivredi. Mreže pete generacije će značajnije unaprijediti stabilnost i kvalitetu komunikacijske infrastrukture u tim dijelovima, pa će se sve mogućnosti novih tehnologija biti dostupne diljem zemlje u punom kapacitetu.

“Hrvatska može profitirati u slučaju da potakne što brže uvođenje 5G mreža i njihovu implementaciju te razvoj industrijskih aplikacija kojima je povezivost nužna za ostvarivanje punog potencijala. Bolja dostupnost povezivosti može ubrzati digitalnu transformaciju Hrvatske i na taj način povećati konkurentnost našeg gospodarstva”, nastavlja Žulj.

Digitalizacija je ključna za unaprjeđenje poljoprivrede

Sa Žuljem smo popričali i o izazovima koji su aktualni u poljoprivredi. Kao jedan od glavnih izazova ističe kako smanjiti gubitke u proizvodnji uz maksimizaciju prinosa i ostvaraje što kvalitetnije pozicije u plasmanu proizvoda na tržište. “Digitalizacija povećava zaradu poljoprivrednika između 50 i 100 posto i to u maksimalno dvije godine, što omogućava rekordan povrat investicije. Zbog toga je Europska unija digitalizaciju poljoprivrede podigla visoko na ljestvici prioriteta i potiče sve članice na prijavu projekata koji mogu u što kraćem razdoblju napraviti najveći pomak u digitaliziranosti”, tumači Žulj.

Hrvatska je trenutno na oko pet posto digitaliziranosti, dok je prosjek unutar EU između 15 i 20 posto, dok je u SAD-u više od 30 posto. “To je velika prilika za Hrvatsku jer možemo u relativno kratkom razdoblju napraviti veliki iskorak i uhvatiti priključak za konkurencijom. 5G tehnologija donosi još veće mogućnosti za iskorak, s obzirom da povećava mogućnosti ugradnje dodatnih senzora, još preciznije kontrole i sustava upozoravanja, ali i automatizaciju velikog dijela poslova u poljoprivrednoj proizvodnji. 5G podržava koncept pametne poljoprivrede, što je budućnost u poljoprivredi”, objašnjava.

Prekretnica za agrotehnološke kompanije

Uz 5G se veže i širenje umjetne inteligencije, a potencijal tih tehnologija je prema Žuljevom mišljenju ogroman. Ističe da se korištenjem umjetne inteligencije može smanjiti upotreba gnojiva za deset posto, vode i navodnjavanja do 40 posto, no bez gubitaka prinosa i uz bolju kvalitetu samog proizvoda. “IoT i AI tehnologije omogućuju da se uz pomoć velikog broja senzora koji nadziru rast biljaka, pojavu insekata i raznih uzročnika bolesti, svaka biljka može tretirati specifično svojim potrebama bez gubitka resursa. Imajući na umu veliki izazov nedostatka radne snage u poljoprivredi, razvoj robotike je iznimno bitan kako bi nadoknadio nedostatak ljudi i osigurao izvođenje potrebnih agronomskih aktivnosti na poljima”, kaže.

Što se samog Agrivija tiče, 5G će za njih, ali iza druge agrotehnološke tvrtke biti nova prekretnica u razvoju. “Konkretno, AGRIVI softver će uz 5G moći skupljati još više informacija ključnih za poljoprivrednu proizvodnju, još ih bolje i brže analizirati kroz naprednu umjetnu inteligenciju, pa onda i davati još brže i kvalitetnije savjete i preporuke za poljoprivrednike. Time će se stvoriti dodatna vrijednost našeg proizvoda i sigurno je da će ubrzati implementaciju rješenja za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom kakav smo razvili u tvrtki”, zaključuje Žulj.

Include već razvija pametne klupe opremljene 5G-om

Oko utjecaja 5G-a na gospodarstvo i razvoj pametnih gradova, popričali smo i s osnivačem Includea, Ivanom Mrvošem. Mrvošev Include je već zakoračio u 5G svijet, budući da su u suradnji s Hrvatskim Telekomom još prošle godine predstavili novu generaciju svojih pametnih klupa, opremljenih 5G povezivosti. Nova generacija Includeovih klupa je znatno naprednija, pa tako nudi solarno napajanje, noćnu rasvjetu, punjenje električnih bicikala, nadzor javnih površina i digitalno oglašavanje. Dakle, riječ je o jednom kompletnom proizvodu koji bi se mogao promaknuti u jedno od rješenja po kojima će se prepoznavati pametni gradovi.

Ivan Mrvoš, osnivač Includea

Kako nam Mrvoš priča, pozivajući se na dosadašnje studije o utjecaju 5G-a na gospodarstvo, za očekivati je da će se generirati milijarde dolara novih vrijednosti na razini globalnog gospodarstva. “Za očekivati je da će određeni broj naših tehnoloških tvrtki također stvarati nove vrijednosti, povećavati prihode i nastaviti zapošljavati. Istovremeno, trebamo biti svjesni da 5G nije ‘mesija’ koji će dramatično okrenuti naše gospodarstvo na bolje. Za ozbiljan napredak našeg gospodarstva država prije svega treba poraditi na aktualnim problemima, počevši od prevelikog javnog sektora, sporog pravosuđa, cijelog niza nepotrebnih nameta i da ne nabrajam dalje. Tek nakon toga dolazi 5G kao ‘šlag na kraju'”, misli Mrvoš.

Mrvoš misli da će od 5G tehnologije najviše pogodovati industrije koje već i danas značajno napreduju, poput automobilske. “Prije svega je to automobilska industrija, odnosno autonomna vozila i komunikacija među vozilima. Današnja moderna vozila bilježe i pohranjuju gigabajte podataka u satu, a 5G omogućit će da se sve ključne informacije brže prenose u oblak ili razmjenjuju između više vozila. Tu su naravno i razne druge industrije u kojima je važna komunikacija u realnom vremenu, Smart City industrija i sličnih”, tumači Mrvoš.

IoT na dvije fronte

O tome koliko će 5G mreža biti ključna za širenje IoT (internet of things) mreže, Mrvoš kaže da je to jedna iznimno kompleksna tematika. Tu tematiku dijeli na dvije fronte, jednu koja će se ticati naših domova budućnosti, te druge koja se odnosi na same pametne gradove.

“Kada govorimo o IoT-u unutar naših domova, 5G će biti ključan, jer se radi o uređajima koji procesuiraju iznimno veliku količinu informacija. S druge strane, kada pričamo o pametnim gradovima različiti uređaji imaju različite komunikacijske potrebe. Ako govorimo o malim senzorima koji trebaju poslati primjerice manju količinu podataka dnevno naravno da neće koristiti 5G u svrhu komunikacije. Istovremeno, postoji cijeli niz uređaja koje će biti poboljšani zahvaljujući 5G-u, a jedan od primjera je video nadzor javnih površina”, objašnjava Mrvoš.

Utjecaj 5G mreža na Include

Mrvoš nam je pojasnio i kako je 5G već sada utjecao na njegovu tvrtku Include. Priča kako su već krajem 2019. predstavili svoju prvu pametnu klupu opremljenu 5G povezivosti, dok je još cijela mreža bila u testnim fazama. Preko 5G-a nudili su i brzu pristupnu točku internetu za druge uređaje, poput mobitela i laptopa. “Već tada rezultati su bili sjajni pa je izgledno da ćemo u 2021. godini na tržištu ponuditi klupe s pripremom za 5G pristupne točke. Najveću prednost vidimo kod naših proizvoda koji koriste zaslone za vanjsko digitalno oglašavanje. Takvi proizvodi trebaju preuzeti video materijal s našeg servera prije početka oglašavanja i osjetno je veća brzina preuzimanja na 5G mreži u odnosu na 4G mrežu”, objašnjava.

5G će, smatra, odigrati veliku ulogu kao i 4G prije nekoliko godina. Uskoro će postati dio svakodnevice ne samo za građane i obične ljude, već i za tvrtke. “Teško mi je reći hoće li 5G odigrati ulogu po pitanju našeg širenja na druga tržišta, ali sam siguran da ćemo benefite vidjeti dugoročno kroz neke buduće projekte, nastavak rasta i zapošljavanja”, zaključuje.


Sadržaj omogućuje Hrvatski Telekom

Nastavite čitati