Zašto nam je, iz krize u krizu, najbitnije utišati glasnika?

Onako kako se danas traži autoricu pisma o KB Dubrava, u ožujku se Beroš obrecnuo na 'petu kolonu' koja je upozoravala da nema maski

'Sumnja se na mladu liječnicu koja radi u respiracijskom centru, vjerujem da će institucije odraditi taj posao', kazala je dr. Peršec. Dakle, u sveopćem ludilu (o kojem i sama govori), usred zdravstvene i ekonomske ugroze s kakvom se čovječanstvo nije susrelo posljednjih sto godina, u glavnom hrvatskom Covid centru organizira se potjera za onim tko je progovorio. Uz, sasvim tradicionalno, upiranje prsta u sumnjivce.

Mjesecima su političari na vlasti uvjeravali javnost da je Hrvatska u odličnom stanju i da kod nas neće doći ekonomska kriza koja je počela harati globusom. Mjesecima su te 2008. godine odašiljane poruke o stabilnosti financijskog sustava i dobroj formi domaće ekonomije. A onda su, početkom 2009. godine, procurile brojke o popunjavanju državne blagajne. Grafikoni su i onome tko nema pojma o ekonomiji izazivali trnce u kralježnici.

Kad je priča objavljena na naslovnici jednih novina, u ministarstvu financija je zavladalo opsadno stanje. Ne zbog toga što je zemlju upravo svom silinom udarila kriza koja će, pokazalo je vrijeme, pojesti skoro cijelo buduće desetljeće, ne ni zbog toga što je odjednom trebalo smisliti taktiku kako javnosti objasniti dramatičan pad. Nego zbog toga da se pokuša otkriti tko je to novinarima doturio podatke o tome da je domaće gospodarstvo, zapravo, stalo.

Utišati glasnika

Lekcije iz velike gospodarske krize koju smo, naivni, do ožujka ove godine smatrali najvećom ekonomskom krizom koja će se dogoditi u 21. stoljeću, očito nisu do kraja naučene. Iako su institucije poput MMF-a, Svjetske banke ili Europske komisije savladale bolnu lekciju vlastitih pogrešaka i danas postoje ljudi s ozbiljnom razinom naobrazbe koji se usred koronakrize brinu o porastu javnog duga i promoviraju ostatke ostataka promašene politike štednje.

Hrvatski problem je mnogo dublji, ali i jednostavniji. Ovdje smo još na onoj da je bitno prije svega – utišati glasnika. Jedna od liječnica iz KB Dubrava, dakle glavnog Covid centra u zemlji napisala je pismo, koje je objavio Jutarnji list, u kojem objašnjava da u bolnici imaju problem – u općem kaosu koji je nastao jer smo kao zemlja pohrlili ujesen nedovoljno potpuno nepripremljeni za drugi val koronavirusa, događa se da pacijenti ne dobivaju redovno ni obroke, ni lijekove.

Institucije traže autoricu

Doktorica Jasmina Peršec, predstojnica Klinke za anesteziologiju KB Dubrava i predsjednica Hrvatskog društva za intenzivnu medicinu u pokušaju demantiranja sadržaja tog pisma ostavila je cijele kratere mogućnosti da se, eto, moglo dogoditi to o čemu se u pismu govori. Uz dodatak da – institucije traže autoricu teksta. “Sumnja se na mladu liječnicu koja radi u respiracijskom centru, vjerujem da će institucije odraditi taj posao”, kazala je dr. Peršec.

Dakle, u sveopćem ludilu (o kojem i sama govori), usred zdravstvene i ekonomske ugroze s kakvom se čovječanstvo nije susrelo posljednjih sto godina, u glavnom hrvatskom Covid centru organizira se potjera za onim tko je progovorio. Uz, sasvim tradicionalno, upiranje prsta u sumnjivce. A sumnjivi su u međuvremenu postali i svi doktori KB Dubrava koji masovno potpisuju peticiju u znak podrške hrabroj kolegici. Njima se, kako su ispričali večeras za Telegram, sada prijeti otkazom.

Peta kolona

Sve ovo nije ništa novo, čak ni u borbi Hrvatske s Covidom. Sjetimo se samo kako je još u ožujku, tad megapopularni ministar zdravstva Vili Beroš potpuno izgubio živce na teze o tome da nedostaje zaštitne opreme u bolnicama (to je, usput, bilo vrijeme kad su iz Stožera pozivali da se ne opsjeda ljekarne tražeći maske – kojih nije bilo – jer da maske ionako ne trebaju zdravima). “U svakom ratu postoji peta kolona”, opasno je pretjerivao Beroš, da bi zakucao s poznatim pozivom, “molim institucije da djeluju”.

Sve, dakle, prolazi. Prolaze krize, prolaze valovi pandemije, mijenjaju se glavni junaci potrage za onima koji su javnosti pokušali predočiti neugodniju sliku stvarnosti od pažljivo uglancane u PR radionicama vlasti. Ne prolazi jedino pretpolitička, gotovo plemenska potreba da se prst uperi prema onima koji remete skladnu sliku svijeta kojom sami sebe zavaravamo. I da se, je li, time ostalima pošalje sasvim jasna poruka o društveno prihvatljivoj razini istine.

Jasmin Klarić
Telegram autor
627 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program