Ako ste se pitali što je ona crvena zgrada preko puta Laube, a niste istraživali dalje, radi se o novoj zagrebačkoj gruntovnici. Punog naziva Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, nova zgrada gruntovnice smještena je na adresu Prilaz baruna Filipovića. Zgrada je rekonstruirana Mala Jašionica, dio nekadašnjeg austrougarskog vojnog kompleksa, a obnovljena zgrada dobila je svoju stakleno-čeličnu nadogradnju.

“Rekonstrukcija Male Jašionice iznimno je složen projekt i uspješan pokušaj transformacije građevine iz 1903. godine u suvremeni prostor Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Zgrada je dio budućeg Trga pravde u Zagrebu, prvonagrađenog rješenja iz javnog natječaja, koji bi u budućnosti na jednom mjestu trebao objediniti sve zagrebačke sudove – općinski, trgovački, visoki trgovački, županijski, upravni i visoki upravni”, rekli su iz ureda MORE.

Dodaju da je zgrada male natkrivene jašionice bila je dio austrougarskog vojnog kompleksa, a zbog svoje izvorne namjene vrlo je karakterističnih proporcija i tlocrtnih dimenzija. “Opsežnost programa nove namjene, u kombinaciji sa specifičnim formatom zgrade, rezultirali su potrebom da se postojeći volumen poveća dogradnjom. Rekonstruirana zgrada s novim dograđenim objektom smještena je u južnom parku budućeg kompleksa Trga pravde te je, istovjetno s ostalim zaštićenim objektima unutar kompleksa bivše vojarne, tretirana kao paviljon u zelenilu. Visoko zelenilo oplemenjuje radni ambijent i implicira produžetak javnog parka u interijer zgrade.”

Objekt nekadašnje Jašionice sastojao se od dva dijela: velike hale za jahanje i manjeg ulaznog volumena. “Tijekom rekonstrukcije naglasak je stavljen na očuvanje ove kompozicije pa je formatom dogradnje zadržana specifična forma zaštićenog objekta. Novom dogradnjom taj čvrsti crveni objekt rekonstruirane građevine jašionice dobiva svoj kontrapunkt u laganoj, otvorenoj i transparentnoj novoj bijelo-staklenoj zgradi.”

Govore da je jedan od ključnih ciljeva projekta bio očuvanje suodnosa i specifičnog dijaloga između male i velike jašionice, također zaštićene i rekonstruirane zgrade smještene preko puta ceste, današnjim popularnim zagrebačkim galerijskim prostorom Lauba. “Ove dvije povijesne građevine zajedno čine važan dio arhitektonske baštine Zagreba. Ulazni hol na spoju male jašionice i suvremenog aneksa funkcionira poput natkrivenog vanjskog prostora, s ulazima s južne i sjeverne strane te postaje svojevrsni prolaz između prometne ulice i budućeg Trga pravde. Ovakav koncept interpretira ulazni prostor ne samo kao ulaz u zgradu već i kao urbani passage, a materijalizacija dogradnje kao maksimalno transparentne i lagane ovojnice anticipira otvorenost institucije prema gradu i građanima.”

Dijalog između snažnog kontrasta i pažljivog uslojavanja novog u postojeće dosljedno je proveden, kako u programskoj strukturi i konstrukciji tako i u odabiru materijala i oblikovanju. Format hale za jahanje utjecao je na primarni koncept prostorne dispozicije; uspostavu ritma programskih traka u kombinaciji s prazninama, kako bi se omogućilo prirodno osvjetljenje svih radnih prostora. “Programski zadatak za novu zgradu Općinskoga građanskog suda uključivao je velik broj radnih prostorija specifičnih zahtjeva po pitanju kontrole pristupa i dostupnosti te režima korištenja. Razina dostupnosti sadržaja varira od potpuno kontroliranih prostorija arhive, isključivo radnih prostora za referente, građanima povremeno dostupnih sudnica koje funkcioniraju istovremeno i kao uredi, pa do šalter sala s najvećom razinom dostupnosti za građane.”

Prostor je organiziran fokusirajući se na svjetlo kao ključan element za radne prostore. “Postojeći zidovi od opeke stare Jašionice nalaze svoj pandan i svojevrstan odraz u servisnim kubusima zazidanim od glazirane opeke ili pak u translucentnoj opni raspravnih dvorana, koje su omeđene staklenom opekom. Uvođenjem transparentnih materijala, staklenih pregrada i zidova od staklenih cigli, postignuta je prirodna osvijetljenost i preglednost prostora. Krov Jašionice oslonjen je na kovane čelične rešetke koje su zadržane i restaurirane. Na poziciji dogradnje, krovne rešetke dobivaju svoj pandan u formi čeličnih okvira koji, osim što nose krov i pročelje kuće, nose drugu etažu objekta. Konstrukcija je jednakovrijedan arhitektonski element koji u sinergiji i simbiozi s postojećom strukturom i programom formira novi konstrukt.”

Autor ovog arhitektonskog projekta je Davor Bušnja iz ureda MORE arhitekture s nizom suradnika; Zrinka Mrković-Mračić, Margareta Jelačić Jagodić, Ivan Milonja, Tomi Šoletić, Léa Quenet, Vedran Škopac, Davor Bušnja a projekt je nagrađen najvažnijim domaćim arhitektonskim priznanjima u 2023., a to su nagrada Vladimir Nazor i Viktor Kovačić. Važnost projekta prepoznata je i izvan granica Hrvatske te je Gruntovnica jedan od kandidata nominiranih za prestižnu nagradu Europske Unije za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe Award 2024, a nedavno je objavljena i na najčitanijim svjetskim online magazinima za arhitekturu; Archdaily i Divisare.