S nesanicom se većina susretne barem jednom u životu. Pričali smo s ljudima koji su ju prebrodili

Gotovo svatko od nas u nekom trenutku života pati od nesanice, bilo da je to zbog stresa i mentalnih napora ili pak od narušenog fizičkog zdravlja. Ovaj se simptom često zanemaruje, što je pogrešno jer dugoročno negativno utječe na raspoloženje, koncentraciju, povećava rizik za srčane bolesti, dijabetes i pad imuniteta, piše Journal of the American Heart Association.

Nesanica je poremećaj spavanja koji predstavlja poteškoće prilikom “zaspavljivanja ili spavanja, ili osjećaj umora nakon spavanja”, definira ju tako Hrvatski liječnički zbor. Stručnjaci tvrde kako nesanica pogađa čak dvije trećine svjetske populacije, a u Hrvatskoj od nje pati 26 posto stanovnika.

Brojke su danas još i gore

Od te brojke je 11 posto pogođeno težim oblikom, pokazalo je istraživanje Centra za poremećaje spavanja i budnosti, odnosno odjela Klinike za psihijatriju Vrapče, pod vodstvom prim. dr. sc. Danila Hodobe. Somnolozi koji godinama pobliže prate ovaj simptom slažu se kako su te brojke u stvarnosti još i gore zbog neizvjesnosti i straha od pandemije, potresa, rata u Ukrajini i krize. Češće pogađa žene, nego li muškarce, posebice u postmenopauzi.

Vrlo često se nesanica veže uz druge poremećaje spavanja, a najčešće je u pitanju apneja, odnosno opetovani prestanak disanja u snu. Obično je partner taj koji prepozna da nešto nije u redu kada primijeti da osoba prestaje disati u snu. To je najčešći simptom uz glasno “hrkanje”, gušenje i česta buđenja po noći, stoji u Medicinskom priručniku od Hrvatskog liječničkog zbora.

Mislila je da joj nedostaje vitamina

Na isti je način, odnosno uz supruga u ulozi promatrača, i obrtnica Zvijezdana Budišćak doznala da pati od apneje. Zvijezdana je primijetila da se svakog dana budi umorna, iako zna odspavati i do 10 sati u danu. Čim se probudi, osjeti nalet energije, no ona splasne već nakon dva do tri sata. Ostatak dana se osjeća iscrpljeno.

“Neki ljudi zaista, bez obzira na to koliko se trudili, ne mogu zaspati. Međutim, kod mene je bio slučaj da bih zaspala, ali bih se, vrlo često i nesvjesno, probudila usred noći. To je trajalo negdje godinu dana. Moj suprug je primijetio da kad zaspem, prestanem disati. No, nisam to na prvu uzela zaozbiljno. Javila sam se svojoj liječnici misleći da mi nedostaje nekakvih vitamina pa sam zato umorna”, objašnjava naša sugovornica.

Tijelo ne dobiva dovoljno kisika

No, krvna slika joj je bila sasvim u redu. U razgovoru s doktoricom je spomenula kako kroz noć ima epizode kada prestane disati i probudi se uz glasno hrkanje. Međutim, ispostavilo se kako to nije hrkanje, već borba za zrak.

“Poslala me u na Vrapče u Centar za poremećaje spavanja i budnosti. Ondje sam provela noć priključena na aparat koji mi je izmjerio i utvrdio apneju. Zabilježio je periode od 30 do 146 sekundi bez disanja u jednoj noći. To zna biti vrlo opasno jer kada tijelo ne dobiva dovoljno kisika, dolazi do oštećenja unutarnjih organa”, kaže Zvijezdana. Zato proteklih 10 godina koristi uređaj za potpomognuto disanje koji joj kroz masku doprema kisik u tijelo u trenucima kada prestane disati. Aparat joj je, ističe, promijenio život.

Odlučila je primijeniti prirodne metode

Jedan od uzroka nesanice jest i poremećaj rada štitnjače, odnosno hipertireoza, koji dugogodišnja novinarka Ivna Bobanac liječi posljednjih nekoliko mjeseci. Epizoda bez sna trajala joj je mjesec i pol dana u kojih je svaki dan spavala svega tri sata. Zaspati nije nikako mogla, a nakon tri sata bi se probudila kao da je spavala osam sati. Međutim, nije drugo trebalo da se počne osjećati strašno umorno, iscrpljeno i nekoncentrirano. Kofein joj nikako nije pomogao, a osjećaj slabosti i razdražljivosti je samo jačao i uvelike utjecao na njezinu produktivnost na poslu.

“Počela sam uzimati terapiju koju mi je pripisao endokrinolog, no tek nakon što sam sama odlučila spavanje dovesti u red, nesanica se povukla. Od tada svakog dana prije spavanja maknem mobitel i ne gledam u televizor niti bilo kakve slične uređaje. Odem u laganu šetnju, istuširam se i generalno smirim svoj um. Uz ove male rituale mi je trebalo svega tjedan dana da se riješim nesanice”, objašnjava Ivna. Svjetska zdravstvena organizacija pomanjkanje spavanja označila je kao globalnu zdravstvenu epidemiju. Zato se stručnjaci slažu kako je od presudne važnosti kvalitetan san za koji se, među ostalim, treba održavati higijenu spavanja – prozračiti prostore, redovito mijenjati posteljinu, prilagoditi buku i svjetlost, ali i birati kvalitetne madrace, jastuke i krevete.

U Perfecta Dreamsu, hrvatskom brendu namještaja, mislili su na sve to pa se kod njih može izabrati i kombinirati gotovo svaki dio kreveta – od tvrdoće i ispuna madraca do podnica i uzglavlja. U ponudi imaju madrace od pjene, s oprugama, gel jezgrom i lateksom. Svaki od njih ima svoje određene prednosti, a odabir ovisi o vašim preferencijama. Primjerice, gel je inovativan kruto-tekući materijal, a pruža iznimnu udobnost zato što se samostalno oblikuje prema fizičkoj strukturi čovjeka. Također, i podnice su vrlo važan element koji omogućuje madracu da diše i tako produljuje život. Postoje drvene i metalne, a koje točno bi vama odgovarale, mogu vam reći u prodavaonicama stručnjaci za spavanje. O cjelokupnoj ponudi se možete informirati i na webu.

Pomaže topla kupka i šalica čaja

Nesanica može biti izazvana artritisom, refluksom, Parkinsonovom bolesti, ali i sindromom nemirnih nogu. Upravo je ta bolest problem kod Lidije Siget, upravne pravnice koja radi u ljudskim resursima. Od malena se suočavala s kroničnim umornom jer je jako loše spavala. Često bi se budila po noći, osjetljiva je bila na svako i najmanje šuštanje ili pak svijetlo, dugo joj je trebalo da utone u san, a često je imala i epizode paralize sna. To je sve rezultiralo nedostatkom koncentracije, lošim i depresivnim raspoloženjem te gotovo nikakvom efikasnošću.

“Isprva su liječnici mislili da je štitnjača u pitanju. Pa zatim limfni čvorovi i disbalans hormona. Prošla sam sve moguće pretrage i uvijek je sve bilo u redu. Uvjeravali su me da problema nema na fizičkoj osnovi, već da je prepreka u nečem mentalnom. Htjeli su mi pripisati antidepresive, tablete za spavanje i poslati me psihoterapeutu. Međutim, znala sam da to nije točno i da je u nečemu drugom problem. Zato nisam prihvatila tu dijagnozu i krenula sam sama kopati”, prisjeća se Lidija.

Dodaje kako je temeljitim istraživanjem došla do jedinog mogućeg zaključka – sindroma nemirnih nogu. Naručila se na pregled u Kliniku za poremećaje spavanja gdje su joj, nakon noći koju je provela tamo radi detaljne analize sna, dijagnosticirali sindrom. Ispostavilo se naposljetku da istu bolest ima i njezina majka, a vrlo je vjerojatno naslijedila od nje. “Kada znaš što ti je, kasnije je to vrlo lako kontrolirati. Jedino što mi je ublažavalo nesanicu jesu tople kupke, čajevi, duge šetnje, razgovori s bližnjima…”, zaključuje Lidija.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Perfecta Dreams.