Uzbuđenje ili stres? Evo kako zapravo naš mozak funkcionira kada nam stigne notifikacija
Zvukovi Facebook Messengera, WhatsAppa, Vibera ili nečeg četvrtog u našem mozgu izazivaju posebnu reakciju. Evo o čemu se radi
Bilo da se radi o zvuku dolaska poruke ili zvonjavi telefona, dobivanje bilo kakvih notifikacija može biti prilično uzbudljivo. Pogotovo ako iščekujete odgovor neke simpatije ili najbolje frendice koja ima neke dobre vijesti. Iako ne znate što vas čeka, u samo nekoliko sekundi koje su vam potrebne da podignete telefon i pogledate u ekran, notifikacije će sigurno potaknuti neku vrstu ushićenja. Znamo li uopće kako one utječu na naš mozak? Ne bi bilo pretjerano reći da svakodnevno utječu na njega, a dr. Sanam Hafeez PsyD, licencirana psihologinja i profesorica s Columbia Sveučilišta u New Yorku kaže kako u naš mozak šalju pretjeranu energiju, izazivajući anksioznost i stres, a u najmanju ruku pojačan strah od opasnosti koja bi mogla doći sa sadržajem poruke koja čeka da ju otvorimo.
“Notifikacije s telefona ili čak njihovo predviđanje isključuju predfrontalni korteks koji regulira kognitivne funkcije više razine, i umjesto toga, prisiljavaju mozak da tijelu šalje snažne signale”, izjavila je za Bustle. To znači da svaki put kada dobijete obavijest, vaše tijelo se malo ubrza, što ne znači da je to nužno dobro.
Iako možda ne mislite da su ti podražaji štetni ili potiču stres, često imamo potrebu za provjerom naših telefona čim dobijemo notifikaciju. “Zamislite da primite tekst od neke značajne osobe kada se borite ili prolazite kroz krizu”, kaže dr. Hafeez. “Možda u tom trenutku i vozite, ali porivu da pogledate telefon i pročitate tekst je teško odoljeti. Srce vam može preskočiti, dlanovi se mogu znojiti, a tijelo osjećati kao da gori; sve zato što ne znate je li tekst koji vas čeka glasi: ‘dušo, pokupi mlijeko na putu kući’ ili ‘trebali bismo vidjeti odvjetnika za razvod braka’.” Dr. Hafeez nastavlja da telefonske obavijesti mogu prekinuti vožnju i druge svakodnevne zadatke koji zahtijevaju našu punu pažnju, te tako podižu rizik u našem životu.
Ako je dobivanje tih obavijesti toliko stresno i rizično, zašto onda toliko uživamo u tome da ih dobijemo? Dr. Hafeez objašnjava da se centar za nagrađivanje aktivira svaki put kad šaljemo poruke ili primamo notifikacije. “To je slično osjećaju zadovoljstva, kao što je osjećaj pobjede na automatu na sreću ili jedenju čokoladnog kolača”, kaže ona. “Mozak ne razlikuje odakle dolazi nagrada, ali aktivirani dopamin pojačava ponašanje na isti način.”
U redu je provjeravanje telefona i pregledavanje društvenih medija, ali prepoznavanje učinaka koji mogu imati na vaš mozak važan je korak u učenju postavljanja granica za sebe. Doktorica Hafeez naglašava da, usprkos zabrinutosti, svaki pojedinac treba imati autonomiju i kontrolu da provjeri sve obavijesti koje želi. Ali ako tražite način kako da ih predate mozgu, postoje mali koraci koje možete poduzeti kako biste dobili svoje obavijesti pod nadzorom i utihnuli telefon (i glavu).
“Iako možda nećete moći isključiti telefonske pozive ili tekst, možete ponekad staviti status ‘Ne uznemiravaj’ za sve ili dopustiti selektivnim osobama da prođu,” predlaže dr. Hafeez. “Tako znate da određeni voljeni mogu dosegnuti vas, ali niste nepotrebno izloženi drugima kad radite, jedete ili spavate.” Sve je bolje umjereno. Dakle, ako se osjećate da vas obavijesti na telefonu stresiraju napravite malo odmora. Mozak će vam biti zahvalan.