Tjeskoba, iako vam se to možda ne čini u trenutku dok ju osjećate, zapravo može biti dosta korisna stvar

Ako i vi patite od tjeskobe, znate koliko to može biti teško. Ali iako je strašno dok traje, tjeskoba ima važnu funkciju. Tjeskoba može biti iznimno moćna i njome možemo upravljati. Napad tjeskobe ili napad panike je osjećaj intenzivnog straha koji se javlja iznenada uz različite tjelesne simptome.

Može se desiti da vam srce ubrzano lupa, znojite se, tresete, nedostaje vam zraka, boli vas u prsima, osjećate se ošamućeno, imate drhtavicu, osjećaj trnjenja, strah od gubitka kontrole ili čak mislite da umirete. Puno ljudi zbog ovih simptoma završi na hitnoj jer misle da imaju srčani udar. Treba znati da napad panike sam po sebi nije smrtan i obično prođe za dvadesetak minuta.

Promijenite način na koji mislite o tjeskobi

Bez tjeskobe ne bi nas bilo. Kad osjetimo da smo u nekoj vrsti opasnosti, simpatetički živčani sustav se aktivira. To je osnovni mehanizam preživljavanja kad su naši preci bili lovci i živjeli u divljini. Vremena su se promijenila, ali naš živčani sustav još uvijek zna pretjerano reagirati ako osjeti opasnost.

Okej, danas nas više ne progoni vepar, nego osjećamo tjeskobu kada otvorimo email ili smo zapeli u prometu. Iako stanje nije opasno po život, naše tijelo ne zna razliku. Ovo otvara put beskonačnom ciklusu anksioznosti, prenapregnutosti živčanog sustava i adrenalinskog umora koji može dovesti do zdravstvenih problema.

Svejedno, anksioznost nije nešto što treba popravljati. To je velika snaga kojom treba upravljati. Promjenom načina na koji mislimo o tjeskobi, jedan smo korak bliže kraju patnji. Ako ste po prirodi anksiozna osoba, pokušajte naći ono dobro u nastaloj situaciji. U malim dozama, tjeskoba je dobra.

Anksiozni ljudi su kreativniji

Povijest je puna anksioznih umjetnika, političara i raznih genija, od Abrahama Lincolna do Charlesa Darwina. Znanstvenici su pronašli vezu između poremećaja mentalnog zdravlja i kreativnosti.

Jedna je studija sa Islanda utvrdila da ljudi koji pripadaju umjetničkim krugovima, umjetnici, pisci, plesači, glazbenici, imaju 17 posto veće šanse za razne varijante mentalnih stanja nego ostatak populacije. Imate li tjeskobu, možda svoju nervozu možete pretvoriti u kreativnost da bi prevenirali napadaje panike.

Pojačava osjete, ali i pomaže da dobro čitate ljude

Kada ste u panici, zjenice se šire pa ono što vam prijeti vidite bolje. Može vam se desiti i poremećaj vidnog polja, tzv. tunelska vizija. Vrijeme reakcije se ubrzava, refleksi poboljšavaju, a rad mozga se pojačava. Tijelo isključuje sve nebitne funkcije u tom trenutku, kao probavu na primjer, pa se fokusira samo na nastalu situaciju.

Jedna je studija utvrdila da anksiozni ljudi mogu brže poprimiti prijeteći izgled, za manje od 200 milisekundi. A onda je reakcija ljudi bila brža ako takvo lice gleda direktno u njihovom smjeru.

Pod stresom mozak bolje funkcionira

Istraživanja pokazuju da stres nije samo mehanizam za preživljavanje. On može biti vitalan za naše odnose sa drugima. Kada se luči oksitocin u odgovoru na stres, to nas motivira da tražimo pomoć. Biološki odgovor na stres tjera nas da se nekome povjerimo. Kad je život težak, želimo biti okruženi ljudima kojima je do nas stalo.

Kad ste pod stresom, mozak bolje funkcionira. Hormoni koji se luče u stanju anksioznosti pojačavaju budnost i spoznaju. Jedna je studija pokazala da stres dobro djeluje na hipokampus, ključnu regiju u mozgu odgovornu za pamćenje.

Ako ste sportaš, poznata vam je tjeskoba prije nastupa. Umjesto da je pokušavate izbjeći, iskoristite je. Pod stresom, jači je dotok krvi u mišiće, viši je tlak, srce tuče brže, a opskrba šećerom i mastima bolja. Drugim riječima, kratkotrajna tjeskoba pretvara vas u nindžu.

Korištenje lijekova može utjecati na zdravlje

Zbog neugodnih psiholoških efekata, treskavice, glavobolje, znojnih ruku, znojenja, nesanice napada panike, izgleda lako posegnuti za lijekovima koji ublažavaju simptome. Uobičajeni lijekovi za tjeskobu imaju niz nuspojava kojih morate biti svjesni.

To su sve uglavnom snažni trankvilizatori o kojima postajemo ovisni. A može vam se javiti konfuznost, vrtoglavica, problemi vida, slabost, drhtavica, oslabljena koordinacija pokreta, mamurluk, nerazgovjetan govor, kratkotrajni gubitak memorije, teškoće disanja, gubitak želje za seksom i pojačana depresija.

Prirodan način suzbijanja anksioznosti je svakako joga. Anksioznost je nelagodna ali ima važnu funkciju, poručuje tijelu i mozgu da nešto nije u redu. Kada ste već dobili takvu poruku, tijelo se mora “resetirati”.

Evo nekoliko načina opuštanja od tjeskobe i stresa:

• Dišite duboko nekoliko minuta.
• Otiđite na masažu da bi manualno opustili živčani sustav.
• Krenite na jogu i prirodnim putem sniziite tlak i aktivirajte parasimptički živčani sustav.
• Pijte čaj od kamilice zbog njegovih prirodnih umirujućih svojstava.
• Inhalirajte miris ulja lavande koji smiruje.
• Pokušajte smanjiti unos kofeina, iznenadit ćete se koliko vam je bolje.
• Milujte psa da biste brzo postigli otpuštanje oksitocina, hormona ljubavi.
• Meditirajte da bi misli fokusirali na tekuće stvari, a ne na stres koji ste doživjeli ili ćete doživjeti.
• Ne slušajte vijesti. Studije pokazuju da na nas loše vijesti širom svijeta utječu negativno.
• Ne gledajte društvene mreže u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.
• Vježbajte zahvalnost kao prvu stvar ujutro.
• Smijite se da bi otpustili endorfine u mozgu prirodnim putem.
• Izađite iz kuće i šetajte, pokušajte ako je moguće šetati bosi.

Ako sve ovo ne pomaže, morate ići stručnoj osobi da vam pomogne nositi se sa stresom u dnevnom životu na neki drugi način.