ARHITEKTURA Pred arhitektima Studija Mapa bio je veliki izazov. Projektirali su genijalan dječji vrtić u Fužinama

No, unatoč svemu, arhitekti iz riječkog Studija Mapa čiji projekti tim čine Maja Stanić, Vojko Stanić, Martina Vivoda, su se odlučili upustiti u ovaj popriličan izazov i sve okrenuti u svoju korist. Kako govore, objekt vrtića podijelili su tako na manje volumene, tri vrtićke jedinice te prostor polivalentne dvorane, s namjerom da se tako što više oblikovno približi djeci kao svojim primarnim korisnicima dok se istovremeno formom krova prilagođava okolnoj ruralnoj izgradnji.

Dio vrtića na raspolaganju je i stanovnicima Fužina

Govoreći pak o najvećem i najdominantnijem volumenu dvorane, njime su dodatno željeli naglasiti formiran ulaz u dječji vrtić s jugozapadne strane dok sam prostor dvorane, osim vrtićkih potreba, zadovoljava i funkciju društvenog prostora za stanovnike Fužina. Pričajući pak o kapacitetu, vrtić se proteže na oko 620 četvornih metara i kažu kako je dostatan za smještaj i odgoj za maksimalan boravak 52 djece.

Odabirom kosog dvostrešnog krova, koji je nagibom blizak lokalnoj arhitekturi, u vrtićkim su volumenima stvoreni interijeri prostrane visine, što su arhitekti iskoristili za projektiranje dvoetažnih prostora.

Tako Dječji vrtić Snježna pahulja u Fužinama, koji je inače otvoren u rujnu, ima galerije povezane stubištem s ostatkom jedinica. Visine galerija namjerno su manje, kako bi služile kao intimniji prostori isključivo namijenjeni za boravak djece. Organizacijom galerija unutar vrtićkih jedinica ostvareno je fleksibilno okruženje, podložno dodatnom oblikovanju i korištenju od strane svojih korisnika.

Zgodne ‘kućice’ na pročeljima ostavljaju dojam zaigranosti

“Zaigranost djece kao korisnika zgrade te lokacija i mikro okruženje naselja i ambijenta u kojem se vrtić nalazi, interpretirani su u oblikovanju fronte zgrade grafičkim prikazom ‘kućice’ na pročeljima glavnih volumena. Tako fasada, uokvirena suvremenom interpretacijom kosog krova, stvara igru sjena i percepcije izgleda objekta, puštajući prolaznika da ‘odabere’ koji mu je prikaz draži.” objašnjavaju.

Drvo je ipak pronašlo svoje mjesto u ovom projektu

Ulaskom u vrtićke volumene korisnik jasno doživljava ritam odvojenih jedinica, čiji je interijer kompletno obložen drvom, u potpunom kontrapunktu s tamnim fasadnim i krovnim limom te žbukanim pročeljima.

“Maksimalna iskorištenost drvenih materijala u interijeru odgovor je na nemogućnost korištenja tog materijala u eksterijeru, ali i direktna asocijacija na drvo kao tradicionalnu sirovinu područja Gorskog kotara” objašnjavaju ovaj mali twist iz Studija Mapa.

Pričajući pak o detaljima, kažu kako su vrata, stubišta galerija, obloge polica i zidova te maske radijatora, kao i većina mobilnog namještaja, jednako ciljano dizajnirani i izvedeni upravo u drvu, prirodnom materijalu koji svojom toplinom stvara poticajno okruženje za odrastanje djece.

Gledajući pak eksterijer, ispred vrtićkih jedinica nalaze se i manje terase kao i veće zajedničko igralište pozicionirano na jugoistočnoj strani parcele, kako bi se udaljilo od glavne prometnice i susjednih objekata te približilo zelenijem potezu parcele vrtića, uz korito rijeke Ličanke.

Važnost zelenila oko vrtića

Iako je interijer vrtića introvertiran, kako govore arhitekti, ulazni prostor projektiran je pak s prostranim pogledom prema intenzivnom zelenilu uz rijeku, pozicioniranom iza vrtića, na sjevernoj strani. Tim potezom željelo se uokviriti sliku pejzaža i idile kao prikaza koji djeca, možda i nesvjesno, percipiraju prije ulaska u svoj šareni i razigrani svijet.

Uz spomenute vrtićke jedinice i dvoranu, tu su i zajednički komunikacijski prostori koji su, kao i servisne prostorije te prostorije uprave vrtića, niže visine i ravnog krova. Prateće prostorije, kuhinja, ured, soba za sastanke, spremište, karantena, garderobe, sanitarije odgajatelja te kotlovnica pozicionirani su, kaže projekti tim, na sjevernoj strani parcele i svojim su oblikovanjem, kako u interijeru tako i u eksterijeru, u drugom planu.

Sve je pomno testirano kako bi korisnici bili zadovoljni

“Ograničenja lokacije, orijentacije jedinica, veličine parcele za izgradnju vrtića te gusta izgradnja oko nje, kao i prostorni standardi dječjih vrtića – skoro sve od navedenih postavki bile su pri projektiranju testirane do svojih granica kako bi se budućim korisnicima zgrade pružilo inovativnu i inspirativnu podlogu koja se reflektira u arhitektonskom obliku cjelokupnog objekta, nacrtu svake prostorije i dizajnu prostornih elemenata.” poručuju za kraj arhitekti iz Studija Mapa. A kako izgleda ovaj stvarno sjajan novi vrtić u Fužinama, donosimo u sklopu članka.