Dalmatinski Seget kao zagrebački Jarun

Osvrnete li se dalje od središta mjesta, Seget Donji počinje sličiti na jarunske stambene blokove. Kocke od betona na četiri kata niču jedna pored druge.

„Veliki problem je prevelika izgrađenost. Kod nas je dopušten koeficijent izgrađenosti 50 posto, pa na parceli od 1000 kvadrata može se zgrada raširiti i 500 kvadrata tlocrtno po etaži”, opisuje Ante Barada, mladi opozicijski općinski vijećnik iz Nezavisne liste Vrime je.

Prema Urbanističkom planu uređenja (UPU) Segeta, sve parcele od preko 3000 metara četvornih imaju mogućnost izgradnje prizemlja i četiri kata. „Naša infrastruktura ne može izdržati sve te zgrade. Prije je bilo deset metara do vijenca, odnosno prizemlje i dva kata okvirno, izvukao bi se metar podruma i radila bi se dva kata do gore.

Kvadrati po 7.000 eura

Po novom planu te zgrade su prevelike i progutale su sve okolne obiteljske kuće”, kaže Barada. Smještene su između preostalih parcela s maslinama, strše u segetskom polju i zaklanjaju skromne jednokatnice uz magistralu.

Vodi nas do primjera takve gradnje, koji se na stranicama za posredovanje nekretninama oglašavaju kao luksuzne stambene zgrade s apartmanima na prodaju. Reklamiraju se kao nekretnine na idealnoj lokaciji, 50 metara od mora, pet minuta od centra Trogira i 20 minuta od Splita.

Trosoban stan od 91 kvadrat u novogradnji prodaje se za 247.000 eura ili 2700 eura po kvadratu. Neki se stanovi prodaju po 3200 eura po kvadratu. Oni koji su prvi red uz more dostižu cijenu i od 7000 eura po kvadratu.

Zanimljivi građevinskom lobiju

“Seget je ekstra bogata općina po nekretninama, visoke se cijene postižu i za zemljište; uz more teren stoji 1000 eura kvadrat, uz cestu 400. Svi se tuku da dođu ovdje graditi. Zanimljiva smo općina građevinskom lobiju jer je bivši načelnik Vinko Zulim prije nego što mu je završio mandat dozvolio gradnju pet etaža na tri metra puta. Dugo godina nije dopuštao gradnju, a onda je prije mirovine sve brane otvorio”, priča SDP-ov vijećnik Hrvoje Ševo.

Dodaje da je u tri godine Seget dobio najmanje 500 novih stanova. Barada opisuje kako je česta praksa da dvojica ili trojica vlasnika okrupnjuju parcele kako bi postigli kvadraturu veću od 3000 kvadrata.

Sve je dopušteno

Kada se steknu uvjeti, izgrade se velike zgrade pa vlasnici tih građevinskih površina uzimaju postotak u stanovima. Nabraja što je po njegovom mišljenju krivo postavljeno i što planovi dopuštaju. Uspoređuje propise sa susjednim Trogirom.

„U Gradu Trogiru situacija je sasvim drugačija. Sve je uređeno tako da zgrade mogu imati prizemlje i dva kata. Svaki stan mora imati dva parkirna mjesta, svaka zgrada mora imati hidrant i okretište za vatrogasce. Po određenom katu moraju se maknuti određenu daljinu od susjeda. U Segetu se treba maknuti tri metra, bez obzira imala zgrada prizemlje, jedan, dva, tri ili četiri kata. Nigdje nije predviđeno parkirno mjesto i okretište za vatrogasce.”

‘Za deset godina nećemo moći disati od betona’

„I kada pitate zašto se gradi, odgovor je jasan. Svi građevinari žele investirati u Seget, zato što u Segetu nema pravila! Svi žele veću izgradivost i više stanova, samo što će same mještane puno koštati”. Nevjerojatno je da u Općini Seget nije nigdje propisana nužnost zelenih površina.

Općinski vijećnik Barada kaže da dio zelene površine može biti 20 do 30 posto, ali građevinari pronađu rupu u zakonu, stave oko zgrade kocke i posiju englesku travu, što zapravo nije zelena površina. Zbog ovakve betonizacije, zagrijavanja su u zadnjih par tjedana bila puno veća. „Za deset godina nećemo moći disati od asfalta i betona”, kaže.

“Razvojne strategije i prostorni planovi koji prostorni razvitak projiciraju na široj državnoj razini u pravilu su kvalitetni”, napisao je prije koju godinu akademik arhitekt Nikola Bašić koji problem uočava na nižim razinama.

Interesne križaljke

“Međutim, kako se hijerarhijska razina planova snižava, tako se snižava i njihova kvaliteta. Kad se spustimo na razinu gradskih ili općinskih prostornih planova, onda počinju problemi, koji postaju sve vidljiviji. Što su planovi bliže provedbenoj razini to su problemi veći.

Na kraju, oni se pretvore u kvazi-planske dokumente koji nisu ništa drugo nego interesne križaljke u kojima se, iza paragrafa, vodoravno ili okomito, krije ime onoga za koga je napisan. Postavši moćnim interesnim alatom, oni su izgubili svaki drugi sadržaj, i ostali zatvoreni za bilo kakve kreativne razvojne vizije”, piše Bašić.

Predlaže urbanističko projektiranje kao branu neartikuliranoj morfologiji novih naselja, koja ne nastaju kao promišljene cjeline, već kao kaotične nakupine prostornih krhotina. Kako će se graditi nije nebitno: u prostornim planovima jadranskih županija, pored postojećih 206 turističkih zona, planira se izgraditi još 210, u ukupnoj površini od približno pet tisuća hektara ili 50 milijuna četvornih metara.

Slaba infrastruktura za novogradnje

Seget nema gotovo nikakvu infrastrukturu za 21. stoljeće i ovakve novogradnje. „Nemamo dovoljno jak pritisak vode, dovoljno jaku struju, internet je slab, nemamo kanalizaciju”, kaže Barada koji sa svojim stranačkim kolegom, općinskim vijećnikom Lukom Jadrićem, upozorava i na izvjesne makinacije u tom malom mistu.

Kada se provodila aglomeracija trogirskog područja provukao se rukav na kojem se napravila kanalizacija. Po projektu, tvrde oporbeni vijećnici, nije bilo predviđeno da ide u Težačku ulicu. „Dok glavne ulice još nemaju izgrađenu kanalizaciju, u sporednoj Težačkoj ulici provedena je kanalizacija”, pričaju segetski vijećnici.

Zanimljivo, sam načelnik Općine Ivo Sorić je imao parcelu koju nije mogao prodati, no kada je do njegovog terena došla infrastruktura – vidi vraga – dižu se tu dvije višestambene zgrade. Je li ubrzao da se dovede kanalizacija do njegovog gradilišta nismo uspjeli doznati, jer na naše upite načelnik Sorić nije odgovarao.

Zulim nakon Zulima

On je od 1996. godine bio pročelnik jedinstvenog upravnog odjela dugogodišnjem načelniku Segeta i bivšem saborskom zastupniku HDZ-a Vinku Zulimu, poznatom po raskošnim obrocima na račun općine.

U jesen prošle godine USKOK ga je osumnjičio da je 2017. i 2018. neopravdano trošio općinski novac za reprezentaciju. Baradi je u vrijeme kada je bivši lokalni šerif Vinko Zulim bio u pritvoru pred kućom osvanuo grafit “Barada komunjaro Vinko će te koštat glave”.

Barada kaže kako Sorić samo nastavlja Zulimov modus operandi. Ševo dodaje kako je u zadnjim izmjenama plana Sorić ubacio svoje dvije parcele na području Seget Vranjica u građevinsko. Sve to se treba potvrditi uskoro na Općinskom vijeću.

Trasa do budućeg hotela

Potvrdit će se, najavljuju vijećnici, i da općina proširi put blizu hotela Medena, koji je sada 5,5 m na 12 metara, da bi sin bivšeg načelnika Zulima mogao dobiti trasu do privatnog hotela koji će, čini se, uskoro u izgradnju.

“Ako je javni put za dobrobit svih mještana, zašto ne završava na šetnici nego točno na početku zemljišta, dok sve ostale kuće na tom području nemaju izlaz na more?”, pita Ševo. Malo je vjerojatno da će mu itko odgovoriti.

---

* Novi nastavak serijala ‘Što smo učinili od obale’ objavljujemo u utorak 22. kolovoza