Načelnik Brela tvrdi da jako pazi na urbanizam. Moćni poduzetnici ipak ekspresno dobivaju dozvole za vile na plaži
Josip Jurčević i Pavao Vujnovac uz plažu su izgradili i golemi zid do svoje nekretnine; načelnik odgovara kako je to u interesu općine
U velikom specijalu koji objavljujemo u pet nastavaka, Telegramova Silvana Menđušić i fotograf Marko Mišćević obišli su neke od najljepših lokacija srednje Dalmacije - od Makarske do Čiova i zabilježili betonsku devastaciju obale; razgovarali su s arhitektima, političarima, povjesničarima umjetnosti, iznajmljivačima i lokalpatriotima. Svi se slažu da je krajnje vrijeme da se kaže - dosta!
Kada su rušili borove na građevinskoj čestici u uvali Loznica u Brelima, jedna se susjeda ljutito obratila direktoru komunalnog poduzeća. „Kad čujete pjev ptica, znajte da vam ne pjevaju nego vas proklinju zato što ste im uništili domove”, govori gospođa ljuta zbog devastacije čudesno lijepe uvale koja je s Telegramom razgovarala pod uvjetom anonimnosti.
Druga susjeda kojoj smo pristupili dok je mela vrt također ništa nije htjela reći: “Vidi, ja imam u rukama samo metlu, a oni puno više”.
Borova šuma se iskrčila za moćne investitore, vlasnika Prvog plinarskog društva Pavla Vujnovca i njegovog suradnika u brojnim tvrtkama, bivšeg visokopozicioniranog obavještajca Josipa Jurčevića.
Ministarstvo interveniralo za investitore
Na terenu se do sezonskog moratorija na građevinske radove već naveliko izgradilo na čestici: nikla je stambena građevina i potporni zidovi koji se dižu uz šetnicu koja prati pitomu šljunčanu plažu udaljenu niti dva metra od visoko postavljenih zidova.
Ovog proljeća je objavljena priča Đurđice Klancir – problematizirane su čestice od koje jedna ulazi u pomorsko dobro, te činjenica da su investitori Jurčević i Vujnovac građevinske dozvole dobili u svega nekoliko mjeseci.
Otkrilo se tada i da se Općini Brela u srpnju prošle godine obratila Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva, iz resora kojim upravlja Oleg Butković, “s molbom da se razmotri zahtjev investitora za izgradnju potpornih zidova na pomorskom dobru sukladno prostornom planu Općine Brela”.
‘Sve je u interesu općine’
Takvu intervenciju s vrha malo koji običan građanin može očekivati. Ovo bi trebalo stoga shvatiti kao servisnu informaciju: imate li problema s građevinskim zahvatima na pomorskom dobru, obratite se gospođi Perko iz Ministarstva.
Stipe Ursić, HDZ-ov načelnik Brela potvrđuje za Telegram da na česticama pomorskog dobra investitor gradi potporne zidove koje su, tvrdi, u interesu općine. „Investitori gospodin Vujnovac i gospodin Jurčević trenutačno rade dva stambena objekta koja su u skladu s prostornim planom općine Brela te temeljem pravomoćnih građevinskih dozvola.
Kompletan trošak potpornih zidova snose investitori. Taj potporni zid, koji se već oblaže ukrasnim kamenom i na koji će biti zasađena hortikultura je u interesu općine Brela jer se radi o predjelu neposredno uz šetnicu, gdje su se događali konstantni odroni kamenog materijala i stalno su prijetili brojnim pješacima i turistima na šetnici. Na ovaj način drastično se podiže sigurnost. Općina Brela nije u financijskoj mogućnosti izgraditi navedeni zid, stoga je ova investicija dobrodošla”, ističe u odgovoru.
Vile za partijsku elitu
Ursić je samo dva mjeseca nakon toga od Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije zatražio i dobio suglasnost za izmjene i dopune plana upravljanja pomorskim dobrom koje su se odnosile na investiciju ulaganja za izgradnju potpornih zidova.
Stariji mještani su osjetljivi na ovu mikrolokaciju u senzacionalno lijepim Brelima. Tamo je u vrijeme komunizma bila izgrađena vila Kalemegdan, jedna od zgrada nekadašnjeg kompleksa odmarališta Skupštine općine Beograd. Nakon što je bivša država nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirala i oduzela domaćim vlasnicima parcele, na ovom se fantastičnom mjestu odmarala beogradska partijska krema.
Od hotela Berulija do hotela Soline beogradska je skupština bila u posjedu 15,5 tisuća kvadrata četvornih metara i šest vila. Neslavni Hrvatski fond za privatizaciju devedesetih je prodao vilu hercegovačkom poduzetniku koji je na nekretnine dizao hipoteke, pa se bankarski dug popeo na više milijuna eura. Prije godinu dana upisuju se kao privatni vlasnici Jurčević i Vujnovac.
O Istre do Dubrovnika
Bogatstvo se moćnih domaćih poduzetnika raširilo po cijelom Jadranu. Emil Tedeschi ljetuje ljetnikovcu Vila Floriana u hvarskoj uvali Parja ili Pelegrin. Ivan Čermak je prošle godine od ruskih vlasnika za 12,5 milijuna eura kupio jednu od najljepših vila na opatijskoj rivijeri, vilu Lenac čiji se kompleks prostire na 4420 kvadrata.
Vlasnik Žita Marko Pipunić ima vilu u Primoštenu, Zoran Pripuz gradi naveliko u uvali Čigrađa na Murteru, Pavo Zubak u uvali Žrnovica nedaleko Senja kompleks Veladrion. Mihajlo Perenčević i Krešimir Filipović drže Lošinj. Bivši HNS-ov ministar Ivan Vrdoljak kojem u poduzetnički vodama lijepo ide, bacio se u turizam i ima u Rovinju kamp Porton.
Ivica Todorić nekad je imao otočić Smokvicu Velu kod Rogoznice, sinu je poklonio vilu na dubrovačkim Pločama, nedaleko od tvrđave Revelin, te vilu Castello u Lovranu. Smokvica je vraćena državi, dubrovačku vilu prodali su sami vlasnici, a kroz neoklasicističku ljepoticu u Lovranu, kada se zaljuljao Todorićev Agrokor, nekadašnji je Vladin povjerenik Ante Ramljak organizirao medijske ture, svojevrsni foto-safari misleći, valjda da će, kad je moćni Todorić pao, javnost uživati gledajući spavaće sobe i kupaonice. Vila je na kraju prodana slovačkim investitorima za više od osam milijuna eura.
Brela zabranila aparthotele
No ako je suditi po interesu trenutačno najmoćnije grupacije koju predvodi Pavao Vujnovac – najljepše je na potezu Baška Voda – Brela.
Brela, da se vidjeti, još uvijek pametnije raspolažu svojim prostorom nego druge općine. Mladi načelnik Brela kaže da su rigorozniji po pitanju prostornog planiranja. „Uz pomoć prostornog plana borimo se protiv pretjerane izgradnje i betonizacije.
Cilj nam je zaštita prostora i kvalitetan turizam. Na tragu toga imamo zabranu izgradnje većih stambenih zgrada i aparthotela kod kojih postoji mogućnost prenamjene apartmana u stanove, u pojedinim dijelovima općine ograničili smo tlocrtne gabarite kuća, ograničen je broj stambenih jedinica na maksimalno tri po objektu”, veli Ursić.
Razlika među dvije susjedne općine primjećuje se u dvije parcele koje dijeli 50-ak metara. Općina Baška Voda dopustila je građevinu na terenima iznad puta, dok na identično položenoj parceli u Brelima slavnom nogometašu Dariju Srni nisu dali graditi. „Srna je kupio parcelu koja je već tada bila u turističkoj zoni, a ne u građevinskoj”, objašnjava načelnik Ursić.
Spore se dvije općine
Svaki je centimetar važan ovdje, pa sa stranačkim kolegom Joškom Roščićem vodi bitku oko pera za zaštitu plaže. Čak ni Državni inspektorat tu ne može puno. „Općina Baška Voda je 2020. na teritoriju općine Brela izgradila nelegalnu šetnicu i zaštitno pero”, kaže Ursić.
„Prije tri godine Državni inspektorat dopisom izvještava Općinsko državno odvjetništvo u Splitu da su navedeni radovi nelegalni te su općini Baška Voda naredili uklanjanje spornih građevina. One do današnjeg dana nisu uklonjene.”
Načelnik Roščić očito trenutačno više teži u stranačkim krugovima od svog kolege u susjednim Brelima. U njegovoj općini lijepo se šire projekti grupacije Vujnovac-Jurčević.
Jurčević je izgradio hotel Noemia i još tri višestambene zgrade, no s najviše pažnje prati se projekt Baško Polje. Tamo je grupacija povezana s njima kupila krupne komade nekadašnje državne zemlje za izgradnju turističkog kompleksa.
Da je sporna niska cijena za 28 najatraktivnijih hektara terena uz more, grmjeli su oporbeni općinski vijećnici Josip Topalović i Matejas Jozipović.
Ostali su usamljeni i izloženi nerijetkim neugodnostima. Sada čekaju što će se izgraditi i kada će radovi u Baškom Polju početi. Plaše se i potencijalnih gabarita novih građevina budući da je ista poslovna grupacija izgradila u Postirama hotel View koji je svojom veličinom uništio vizuru otočkog mjesta.
* Novi nastavak serijala ‘Što smo učinili od obale’ objavljujemo u petak 25. kolovoza