Beroš upravo potpisao dramatično pismo o slomu zdravstva zbog klimatske krize. HDZ-ovci su tu krizu još donedavno negirali
Ministar je pismo uputio Bruxellesu i traži hitnu akciju EU
Prije četiri godine, kada je Europski parlament simboličnom rezolucijom proglasio stanje klimatske krize u Europi i svijetu, veći broj zastupnika iz redova Europske pučke stranke (EPP) glasao je protiv, a među njima i dio zastupnika HDZ-a. Tada se tumačilo da je spor nastao oko pojmova – htjeli su da se u rezoluciji riječ “kriza” zamjeni pojmom “hitnost”. Ali to nije prošlo.
Četiri godine kasnije – godine obilježene toplinskim valovima, dugotrajnim sušama, razornim poplavama i snažnim olujama – Vlada pod vodstvom HDZ-a bez oklijevanja podržava europske dokumente u kojima je stanje s klimom opisano kao kriza. Jedan takav upravo je pripremljen za sastanak ministara nadležnih za zdravstvo ovoga tjedna u Bruxellesu.
Klimatska kriza
Uoči tog sastanka Vijeću je upućen zajednički dokument u ime 21 države članice, među kojima je i Hrvatska, u kojem se ekstenzivno upozorava na alarmantne posljedice klimatskih promjena na zdravlje ljudi i na funkcioniranje zdravstvenih sustava u Europi.
“Klimatske promjene visoko su na dnevnom redu Europske unije najmanje posljednja dva desetljeća i ispravno je tvrditi da su klimatske promjene sada postale klimatska kriza”, navodi se u uvodu teksta koji, uz hrvatsku, podržavaju još delegacije Austrije, Belgije, Danske, Francuske, Njemačke Italije, Slovenije…
Negativni učinci
Ističe se, nadalje, da je “dobro dokumentirano da više temperature, promjene u obrascima padalina i ekstremne vremenske prilike imaju i imat će sve više negativan utjecaj na zdravlje ljudi i potencijalno na pružanje zdravstvenih usluga” – povećava se smrtnost zbog izloženosti toplinskim valovima, pogoršavaju se učinci onečišćenja zraka, šire se zarazne bolesti i tako dalje.
“Klimatske promjene i s njima povezani događaji već predstavljaju opipljivo opterećenje za zdravstvene usluge u cijeloj Europskoj uniji, a to će se nastaviti u godinama koje dolaze i vjerojatno i pogoršati kako ekstremne vremenske prilike postanu uobičajeni scenarij”, napominje se u dokumentu koji je, po informacijama Vijeća, podržala i Hrvatska.
Ekstremno ljeto
Kao jedan od primjera spomenuto je ljeto iza nas: “Tijekom srpnja 2023. mnoge su države članice doživjele nezapamćen porast hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih dugotrajnim toplinskim valom, što je pojačalo pritisak na pravovremeno pružanje zdravstvenih usluga”. Takvi događaji u budućnosti će biti i učestaliji.
Države stoga od Komisije očekuju konkretne poteze; od toga da briselska administracija napravi analizu prijetnji zdravlju i zdravstvenim sustavima koje su posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta pa do toga da se izrade planovi pripravnosti za određene bolesti.
Teško je procijeniti kakav će biti učinak ove zajedničke inicijative kojoj se priključila i hrvatska Vlada. To je, međutim, još jedan ilustrativan doprinos alarmantnoj slici budućnosti Europe i Hrvatske – budućnosti koja je četiri godine bliža nego kad su se vodile jalove bitke oko “krize” i “hitnosti”.