Epidemiolog Kaić o širenju hripavca: 'Od 1980. nismo zabilježili toliko oboljelih'
Najviše oboljelih je u dobi od 10 do 14 godina
Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sinoć je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kazao kako je svakog dana u Hrvatskoj sve više oboljelih od hripavca te da je s jučerašnjim danom tom bolešću zaraženo 1230 ljudi. Dodao je i kako u zadnjih 40 godina, od 1980., nisu zabilježili toliki broj oboljelih od hripavca.
“Zabrinjavajuće je što tako veliki broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije cijepljeno jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna”, kazao je, dodavši kako je najviše oboljelih u dobi od 10 do 14 godina.
Tri stadija bolesti
Tatjana Petričević Vidović s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar kazala je kako su adolescenti uglavnom procijepljeni te da kod njih hripavac nije toliko opasan. Govoreći o bolesti, kazala je kako ona ima tri stadija i opisala što se događa tijekom njih.
“U početnom stadiju su opći simptomi – povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan iscrpljujući kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom – hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka koji može trajati tjednima, pa i mjesecima”, kazala je.
‘Širenje nije neočekivano’
Infektolog i bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić, kazao je kako ovakvo širenje hripavca kakvo se bilježi u Hrvatskoj nije neočekivano. “Nakon nekoliko godina mjera izolacija koje smo provodili, zaštite prijenosa respiratornih infekcija, nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu prokužili jer su nosili maske i bili kod kuće i kad smo se otvorili krenulo je širenje.
To je prvi razlog. Drugi razlog je neprocijepljenost ili loša procijepljenost koja nas čini osjetljivijima”, kazao je. Istaknuo je i kako su društvene mreže veliki problem zašto se ljudi odbijaju cijepiti jer “ignoriraju problem i omalovažavaju ga”.
‘Kršenje dječjih prava’
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva Ivana Portolan Pajić kazala je kako se u ovom trenutku ne razmišlja o promjeni zakonske regulative.
“Sadašnji zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru cijepljenja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i određene sankcije”, kazala je.
Portolan Pajić također je istaknula kako je umjesto represivnih mjera bolje koristiti edukaciju, te dodala da ne cijepljenje djece ulazi u kategoriju kršenja dječjih prava. “Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obvezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva – da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira”, kazala je.
‘Cjepni obuhvati u padu’
Govoreći o cijepljenju, Kaić je kazao kako su cjepni obuhvati od 2000. do 2010. u padu. “Za neka cjepiva su pali više, a za neka nisu tako značajno. Najbolji obuhvati su u prvoj godini života, dok su kasnije niži”, kazao je. Najveći cjepni obuhvat imaju Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija, a najniži Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Petričević Vidović kazala je kako zadnjih godina primjećuju da raste broj djece koja nisu potpuni ili uopće cijepljena. “Jedan dio roditelja odluči odjednom da više neće cijepiti iz nekih njima znanih razloga. Mi cjepitelji se moramo prilagoditi i promijeniti svoj stav. Liječnika se više ne doživljava kao prije kao neprikosnoveni autoritet, mi se moramo približiti tim neodlučnim i nezabrinutim roditeljima”, kazala je.
Cijepljenje se preporučuje svima prema programu cijepljenja, trudnicama, ali bilo bi dobro da se cijepe i ukućani djeteta mlađeg od godine dana koje nije stiglo primiti tri doze, kako bi se smanjio rizik da se to malo dijete zarazi, istaknuo je Kaić.