Hripavac: simptomi, uzroci i liječenje magarećeg kašlja
Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis koja se nakon ulaska u dišni sustav brzo razmnožava
S obzirom na to da mediji javljaju da je, nakon više slučajeva zaraze hripavcem u Splitu, potvrđena i zaraza hripavcem (lat. pertusis što u doslovnom prijevodu znači “nasilan kašalj”) u jednoj zagrebačkoj školi, donosimo kratki vodič o hripavcu. Ova zarazna bolest u narodu se naziva magareći kašalj zato što ga prate karakteristični napadaji kašlja koji završavaju hripavim udahom. Hripavac, odnosno pertusis naziv je dobio po uzročniku, bakteriji Bordetella pertussis, a prvi put je opisan u pariškoj epidemiji 1578. godine. Uzročnik hripavca, bakterija Bordetella pertussis otkrivena je 1906., a cjepivo je razvijeno 1940-ih godina. Do pronalaska cjepiva hripavac je bio jedan od glavnih uzročnika smrtnosti u djece. Iako je danas zbog dostupnosti cjepiva situacija puno bolja, “hripavac i dalje najviše pogađa jako malu djecu koja nisu završila cijeli ciklus cijepljenja te tinejdžere i odrasle čiji je imunitet oslabio”, navode stručnjaci Klinike Mayo. Dok kod odraslih hripavac u većini slučajeva izaziva blage simptome, kod male djece može biti iznimno opasan.
Što je hripavac?
Hripavac je vrlo zarazna infekcija dišnog sustava koja se prenosi kapljičnim putem. Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis koja se nakon ulaska u dišni sustav brzo razmnožava pri čemu oštećuje sluznicu, što pak potiče stvaranje gustog sekreta kojeg je jako teško iskašljati. Hripavac se u većini slučajeva dijagnosticira dokazivanjem prisutnosti bakterije uzimanjem brisa, odnosno uzorka sluzi iz ždrijela.
U videu pogledajte kako izgleda kašalj koji prati hripavac:
Simptomi hripavca
Nakon što se zarazite hripavcem, potrebno je oko 7 do 10 dana da se pojave znakovi i simptomi, iako period inkubacije ponekad može potrajati i dulje. Hripavac je bolest koja traje 6 tjedana i dijeli se na kataralni, paroksizmalni i rekonvalescentni stadij, od kojih svaki traje 1-2 tjedna. Kronični kašalj, koji može trajati tjednima.
Simptomi u prvoj, kataralnoj fazi hripavca obično su blagi i nalikuju prehladi:
- curenje nosa
- kihanje
- začepljenost nosa
- crvene, suzne oči
- blago povišena temperatura (uglavnom ne prelazi 38°C)
- kašalj
Nakon tjedan ili dva, znakovi i simptomi se pogoršavaju. Gusta sluz nakuplja se u dišnim putevima, uzrokujući nekontrolirani kašalj.
Simptomi u drugoj, paroksizmalnoj fazi uglavnom su jaki i dugotrajni napadaji kašlja koji traju i po nekoliko minuta te mogu:
- izazvati povraćanje
- izazvati crvenilo u licu, a ono može i poplaviti
- izazvati ekstremni umor
Simptomi treće faze hripavca, takozvanog stadija rekonvalescencije karakterizira:
- smirivanje epizoda intenzivnog kašlja
Mnogi ljudi ne razviju prizvuk koji je karakterističan za kašalj po kojem je hripavac prepoznatljiv. Ponekad je uporan kašalj jedini znak da adolescent ili odrasla osoba ima hripavac. Također, i kod dojenčadi može izostati kašalj, te kod njih mogu biti prisutne poteškoće s disanjem te se mogu pojaviti epizode privremenog prestanka disanja.
Kada zbog hripavca posjetiti liječnika?
Nazovite liječnika ako dugotrajni napadi kašlja kod vas ili vašeg djeteta uzrokuju:
- povraćanje
- poteškoće s disanjem
- udah koji prati hriptajući prizvuk
Komplikacije hripavca
Iako se tinejdžeri i odrasli često oporave bez ikakvih posljedica, komplikacije hripavca su raznolike i česte te su vrlo često povezane s upornim kašljem.
Komplikacije hripavca su:
- napuknuta rebra
- trbušna kila
- popucale krvne žile na koži ili bjeloočnici koji nastaju uslijed naprezanja tijekom kašlja
U dojenčadi – osobito one mlađe od 6 mjeseci – komplikacije hripavca su teže i mogu uključivati:
- otežano disanje
- prestanak disanja
- dehidracija ili gubitak težine zbog poteškoća s hranjenjem
- sekundarne infekcije kao što su upala pluća, upala uha
- abnormalnosti središnjeg živčanog sustava (konvulzije, encefalopatija) koje se javljaju u mlađe dojenčadi
Budući da su dojenčad i mala djeca u najvećem riziku od komplikacija hripavca, vjerojatnije je da će im trebati bolničko liječenje. Komplikacije mogu biti opasne po život dojenčadi mlađe od 6 mjeseci, napominju iz Klinike Mayo.
Liječenje hripavca
Nakon što se uzimanjem brisa iz ždrijela potvrdi prisutnost bakterije u uzorku sluzi, hripavac se liječi simptomatski, što znači da se liječe simptomi bolesti među kojima su kašalj i otežano disanje najizraženiji te antibioticima. Antibiotici se obično uzimaju u trajanju od 14 dana.
Prevencija hripavca
Prevencija širenja hripavca provodi se:
- cijepljenjem
- kemoprofilaksom antibioticima
- izolacijom oboljele osobe
Cijepljenje je ključna mjera prevencije hripavca, a u Hrvatskoj se provodi još od 1959. godine. Prva doza cjepiva protiv hripavca prima se u dobi od dva mjeseca kao dio kombiniranog cjepiva koje pruža zaštitu od difterije, tetanusa i hripavca (DTaP ili Tdap). Da bi se spriječilo daljnje širenje hripavca, provodi se i takozvana kemoprofilksa antibioticima što znači da se osobama koje su u kontaktu s oboljelom osobom preventivno daju antibiotici, što se posebno preporučuje kod novorođene djece i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od komplikacija bolesti, te u djece koja nisu u potpunosti cijepljena, a to su djeca mlađa od 7 godina koja su primila manje od 5 doza cjepiva. Izolacija je također vrlo važan dio prevencije širenja zaraze hripavcem. Osobe oboljele od hripavca koje se liječe antibioticima u izolaciji trebaju ostati prvih pet dana od početka terapije.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: