Hoće li hrvatski vještaci dobiti slučaj veliki Agrokor: 'Ne vidim zašto oni ne bi mogli odraditi taj posao'

Hrvatski vještaci dali su, doznajemo, ponudu vrijednu oko 650 tisuća eura, plus PDV

22.03.2023., Zagreb, Zupanijski sud u Zagrebu, optuzno vijece za veliki Agrokor. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Vrijeme curi, a Državno odvjetništvo još nije odlučilo kome će povjeriti zadatak vještačenja u slučaju “veliki Agrokor“. Prema nekim neslužbenim informacijama, odluka bi mogla biti poznata početkom sljedećeg tjedna.

Vještačenje je ključno za podizanje nove optužnice za koju je zagrebački Županijski sud dao DORH-u maksimalan rok od godinu dana. Do roka koji istječe u siječnju 2025. godine, vještaci – hrvatski ili internacionalni – imat će na raspolaganju samo osam mjeseci.

Ponuda koju je dalo Hrvatsko društvo vještaka i procjenitelja (HDSVIP) bitno je niža u vrijednosti od vještačenja poljske podružnice KPMG-a i vještaka Ismeta Kamala kojima je plaćeno 1,3 milijuna eura. To se najskuplje vještačenje u hrvatskoj povijesti pretvorilo u debakl kada su sudovi vještačenje proglasili nezakonitim.

Jeftiniji od Kamala

Grupa od 22 hrvatska vještaka dala je, doznajemo, ponudu vrijednu oko 650 tisuća eura, plus PDV koji se vraća u državni proračun, pa su po toj računici više od trećine jeftiniji od Kamala i suradnika čiji je sukob interesa doveo ambicioznu optužnicu protiv Ivice Todorića do fijaska.

Prema Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu upućena je ponuda nekoliko voditelja timova, koji bi organizirali i koordinirali rad 22 vještaka. „Ne vidim kako veći broj domaćih vještaka ne bi mogao odraditi taj posao. Koordinatori postoje da odrede posao i da se nakon analiza i zaključi nalaz”, veli Melita Bestvina, predsjednica HDSVIP-a.

„Smatramo da na sudovima treba uvesti statistiku o prihvaćenim i neprihvaćenim nalazima i mišljenjima vještaka te da se zna čija su vještačenja prihvaćena, a čija nisu mogla biti korištena jer su utvrđeni nedostaci zbog sukoba interesa ili nestručnosti. Sadašnje stanje bez statistike odraz je loše politike Ministarstva pravosuđa i uprave koja nije dopustilo osnivanje komore sudskih vještaka”, kaže Bestvina.

Reducirana optužnica?

Sugerira i da bi se red mogao lako uvesti kada bi se za vještačenja koja nisu upotrebljiva ili u kojima su utvrđeni sukobi interesa, potraživala natrag sredstva. “Doneseno je rješenje o dopuni istrage, a radi provođenja potrebnog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. Provođenje potrebnog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u navedenom predmetu ovo državno odvjetništvo još uvijek nije nikome povjerilo”, odgovara Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

Odvjetnik Fran Olujić smatra da bi bilo korektno da se s odlukom o odabiru vještaka pričeka novi glavni državni odvjetnik. „S obzirom na veličinu i značaj predmeta, vjerujem da se takva odluka ne može donijeti bez novog državnog odvjetnika. No, vještacima će na raspolaganju biti vrlo malo vremena. Ako dobro pamtim, i KPMG Poljska i Kamal vještačili su osam mjeseci, pa tražili još vremena”, veli Olujić.

Jedan od odvjetnika kaže kako je vremena malo te da se u kuloarima spominje kako je favorit strana revizorska kuća. Strani ili domaći vještaci, samo je jedno od pitanja. Iz kruga braniteljskih timova u slučaju veliki Agrokor čuje se kako su se proširile glasine o jednoj struji u DORH-u koja bi rado vidjela reduciranje obima vještačenja i broja optuženih. „Vidjet ćemo koja će struja pobijediti.”