Hoće li Izrael zbilja žrtvovati taoce, među kojima su i državljani SAD-a? Izvori: 'Pripremite se na najgori scenarij'

Iako su SAD i Izrael bliski saveznici, u ovoj talačkoj krizi Joeu Bidenu su vezane ruke

FOTO: AFP

Gotovo dva tjedna nakon što je buknuo rat Izraela i palestinske militantne skupine Hamas, i dalje je više pitanja nego odgovora o taocima koji su odvedeni u Pojas Gaze. No, jedno je jasno: Izrael je zadužen za operaciju spašavanja talaca, a Sjedinjene Države tu ne donose odluke. To je položaj u kojem se, u kontekstu talačkih kriza koje uključuje američke državljane, SAD rijetko kad našao.

Činjenica da su taoci zarobljeni u aktivnoj ratnoj zoni pridonosi složenosti krize kao nijedne druge u modernoj američkoj povijesti, prema bivšim dužnosnicima američke nacionalne sigurnosti i stručnjacima za pregovaranje.

“Ovo je bez presedana”, kaže Roger Cressey, dužnosnik za borbu protiv terorizma u administraciji Clintona i Georgea W. Busha. “Teško mi je zamisliti neki raniji scenarij u kojem smo mi bili u ulozi podrške, a da su Amerikanci bili taoci”, dodaje, prenosi Newsweek.

Situacija bez presedana

“Situacija je vrlo složena”, rekao je Dennis Pluchinksy, bivši obavještajni analitičar za State Department. “Mislim da se nijedna zemlja s tim nije suočila prije. Ne postoji nacrt koji možete uzeti s police i koristiti ovdje.”

Kako se bude razvijala, talačka kriza će se uglavnom odvijati u tajnosti, tvrdi nekoliko izvora koji su upoznati sa situacijom i koji su željeli ostati anonimni. Prema Izraelskim obrambenim snagama. Hamas je tijekom napada na Izrael 7. listopada zarobio 199 ljudi.

Izraelska vlada i američki dužnosnici u Izraelu zajedno rade na prikupljanju obavještajnih podataka o tome gdje se oni nalaze. “Izrael stalno razmjenjuje obavještajne podatke s Amerikom”, kaže Israel Bachar, generalni konzul Izraela za jugozapadni Pacifik.

SAD je ograničen u svom angažmanu

Izrael je rekao da su među taocima i američki državljani, ali njihov točan broj se ne zna, rekao je izraelski dužnosti Newsweeku. Prema podacima Bijele kuće, 14 američkih državljana vodi se kao “nestalo”. Nekoliko dana nakon napada, zamjenik posebnog izaslanika za pitanja talaca Steve Gillen otputovao je u Izrael s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom kako bi nadgledali odgovor administracije na krizu s taocima.

Izraelske napore za izvlačenje talaca vodi brig. general Gal Hirsch. Gillen se posljednjih dana sastao s Hirschom i drugim dužnosnicima izraelske vojske uključenima u misiju spašavanja.

Međutim, SAD je ograničen u svom angažmanu jer ima daleko manje obavještajnih podataka od Izraela o Hamasu i njegovim aktivnostima u Gazi. “Naša svijest o situaciji na mjestu kao što je Pojas Gaze nije tako jaka kao izraelska”, rekao je za Brian Katulis s Instituta za Bliski istok.

Čuvena izraelska specijalna postrojba

Osim toga, Izrael je signalizirao da misiju izvlačenja talaca planira provesti sam, a Bijela kuća je jasno dala do znanja da ne planira slati američke snage u Izrael.

Inače, Izraelska vojska ima jedinicu za specijalne operacije – Sayeret Matkal – koja se smatra jednom od najboljih u svijetu za misije poput izvlačenja talaca.

Reputacije ove specijalne postrojbe izgrađena je na uspješnim operacijama poput slavnog napada na Entebbe iz 1976. U tom incidentu, tim izraelskih komandosa predvođen Netanyahuovim bratom Yonatanom Netanyahuom, koji je poginuo u akciji, spasio je 102 taoca koji su bili u avionu koji su oteli palestinski militanti.

Bijela kuća nema kontrolu nad zbivanjima u Gazi

Stoga je malo saveznika koje bi Sjedinjene Države radije vidjele zadužene za ovakvu misiju spašavanja na stranom tlu. Ipak, takva dinamika stavlja SAD u nezgodan položaj, tvrde neki analitičari, budući da Bijela kuća neće imati kontrolu nad događajima unutar Gaze, pogotovo ako Izrael krene s očekivanom kopnenom invazijom.

Situaciju dodatno komplicira to što Amerika i Izrael, iako bliski saveznici, nemaju iste ciljeve kada je u pitanju odgovor na brutalni napad Hamasa.

Biden je u srijedu otputovao u Izrael kako bi mu obećao punu potporu i upozorio protivnike da ne pretvore sukob u širi regionalni rat. Istodobno, Bijela kuća pozvala je izraelsku vladu da dopusti ulazak humanitarne pomoći u Gazu. Bidenova administracija izrazila je zabrinutost zbog sve većeg broja palestinskih civila ubijenih u borbama, uključujući smrtonosnu eksploziju u utorak u bolnici u Gazi. Podsjetimo, za taj užasan napad se Izrael i Hamas međusobno optužuju.

‘Treba biti spreman na najgori scenarij’

Nasuprot tome, izraelski prioritet je eliminacija Hamasovih vojnih sposobnosti, kako bi se osiguralo da ta grupa više nikada ne može napasti Izrael. Istodobno vođenje rata i napori za oslobađanje taoca moglo bi ugroziti sigurnost otetih, smatraju eksperti za to pitanje.

“Životi talaca očito će biti u većem riziku ako dođe do invazije”, rekao je za Newsweek Robert Mnookin, direktor Harvardskog istraživačkog projekta pregovaranja. “A pitanje je je li Izrael implicitno spreman žrtvovati taoce kao dio ratnih napora”, dodaje.

SAD možda neće imati puno utjecaja na odluku koju Izrael na kraju donese. “U osnovi djelujemo s jednom rukom svezanom na leđima”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman kako bi otvoreno govorio o Bidenovoj administraciji. “Sumorno je to što je vjerojatnost da će svi taoci biti spašeni izuzetno niska. Morate biti spremni na najgori mogući scenarij”, dodaje.

Gdje Hamas skriva taoce?

Ipak, to ne znači da će SAD mirno stajati po strani dok se kriza razvija. Hamas je navodno sugerirao da je voljan osloboditi neke od talaca ako Izrael prestane bombardirati Gazu, što je znak da bi skupina mogla na taoce gledati kao na vrijedan adut za pregovaranje. Naime, Hamas već dugo poziva Izrael da oslobodi tisuće palestinskih zatvorenika.

Mediji su početkom tjedna prenijeli prvi video jedne taokinje, koji je objavila ta islamistička skupina. U njemu 21-godišnjakinja moli da je što prije izvuku iz Gaze.

Gary Sick, glavni savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, i ostali stručnjaci za talačke krize ističu da su u visokoprofilnim krizama taoci u inozemstvu posljednjih desetljeća obično držani na jednoj poznatoj lokaciji. Tako je, primjerice, bilo i u Iranskoj zalačkoj krizi 1979. godine.

Situacija će vjerojatno postati još gora

Za sada je nejasno gdje su skriveni taoci koje je oteo Hamas. U obavještajnim krugovima raste zabrinutost da bi se moglo raditi o više lokacija i to pod nadzorom različitih militantnih skupina u Gazi.

“Čak i našim najpouzdanijim sugovornicima o tome, poput Katara i Egipta, teško je shvatiti s kim imamo posla”, rekao je Brian Katulis, analitičar Instituta za Bliski istok i bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Talačka kriza odvija se “u zoni živih borbi i čini se da će postati još gora”, zaključio je Katulis.