Hoće li potez Joea Bidena na duge staze postati problem za opskrbu Europe plinom? Imamo odgovor Europske komisije
Dugo je Rusija bila glavni energetski partner Europske unije, ali početkom 2022. godine pokazalo se koliko je to partnerstvo krhko
Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da privremeno zaustavi proces odobravanja novih dozvola za infrastrukturu za izvoz ukapljenog prirodnog plina koja je trebala povećati izvoz plina brodovima iz SAD-a i na europsko tržište, aktualizirala je pitanje stabilnosti opskrbe tim energentom u Europskoj uniji. Uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a preko LNG terminala, pa tako i onog u Hrvatskoj, počeo je naglo rasti nakon početka rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji.
Dugo je Rusija bila glavni energetski partner Europske unije, ali početkom 2022. godine pokazalo se koliko je to partnerstvo krhko. EU je Rusiji zbog agresije na Ukrajinu uveo sankcije, a osim što su cijene plina otišle u nebo, trebalo je tražiti i nove izvore tog energenta. Ipak, europska skladišta plina su napunjena i uz višestruko veće cijene, a građani EU-a nisu se smrzavali te zime, čime su prijetili ruski dužnosnici.
Uvoz plina iz SAD-a
Među ostalim, rješenje je pronađeno u uvozu ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a pa su se žurno slagali i planovi za ulaganje u infrastrukturu, odnosno u LNG terminale po Europi, kako bi se taj plin mogao uvoziti. Najavljivalo se energetsko partnerstvo za nekoliko desetljeća. EU je prigrlio ideju gradnje LNG terminala za prihvat američkog plina, iako je godinama prije toga nastojao odolijevati pritiscima američke administracije da se upusti u te investicije, poveća uvoz američkog plina i smanji energetsku ovisnost o Rusiji.
Unija je u posljednje dvije godine smanjila uvoz plina iz Rusije: još 2021. godine 45 posto uvezenih količina plina na EU tržište stizalo je iz Rusije, dok je lani taj udio bio oko 15 posto. Najviše prirodnog plina, čak 30 posto, u EU sada stiže iz Norveške.
Iako su se u samo dvije godine količine plina koji EU uvozi iz SAD-a utrostručile, u ukupnim količinama uvezenog plina onaj američki je još uvijek ispod 20 posto. SAD je tako drugi najvažniji trgovinski partner EU-a kad je plin u pitanju. No, kad je u pitanju ukapljeni prirodni plin onda su Amerikanci na prvom mjestu, s udjelom od 46 posto. Promijenila se tako i struktura uvoznog plina – nekada je ukapljeni plin činio tek petinu uvoza prirodnog plina, sada je na oko 40 posto.
Ovisni o političkim igrama u Americi
Američki planovi za gradnju nove infrastrukture za izvoz ukapljenog plina sugerirali su da će se ti trendovi nastaviti i da bi SAD u budućnosti mogao postati glavni dobavljač plina za EU. Sada je predsjednik Biden odlučio privremeno zaustaviti izdavanje dozvola, uz objašnjenje da je to dio klimatske politike njegove administracije, čime na svoju stranu, na ovogodišnjim izborima, želi dobiti one kojima su klimatska pitanja važna. Bivši predsjednik Donald Trump odmah je najavio da će ukinuti te zabrane kad se vrati u Bijelu kuću.
Privremena obustava dozvola projektima za izvoz plina posljedica je unutarnjopolitičkih zbivanja u SAD-u, ali i još jedan pokazatelj koliko je EU ovisan i ranjiv kad je u pitanju opskrba energentima.
EK: To neće utjecati na opskrbu
U odgovoru na naš upit o tome kako će odluka američke administracije utjecati na opskrbu plinom u EU-u, iz Europske komisije uvjeravaju da stanka neće ni kratkoročno, a ni na srednji rok utjecati na sigurnost opskrbe. Navode i da je Komisija u bliskom kontaktu s Ministarstvom energetike SAD-a o ovom pitanju te da je unaprijed bila obaviještena o najavi, kao i da će nastaviti pratiti situaciju.
“SAD nas je obavijestio da ova revizija podrazumijeva privremenu stanku u odobravanju dozvola za budući izvoz ukapljenog prirodnog plina, no neće utjecati na već odobrene izvozne projekte. Ovo uključuje i izuzeće u hitnim situacijama povezanim s nacionalnom sigurnošću”, kažu iz Komisije.
Poručuju i da će EU nastaviti raditi na jačanju energetske sigurnosti diversifikacijom opskrbe, poticanjem domaće čiste energije i integriranog energetskog tržišta EU-a, kao i poboljšanjem energetske učinkovitosti te kroz uštede energije.
Čvrsto energetsko partnerstvo
Pozivaju se i na to da su EU i SAD izgradili čvrsto energetsko partnerstvo, da su fokusirani na osiguravanje energetske sigurnosti i napredak u globalnom djelovanju u području klime. To je, tvrde, vidljivo i iz ambicioznih obveza preuzetih na konferenciji COP28, a vezane su za napuštanje korištenja fosilnih goriva te poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, kao i energetsku učinkovitosti.
Dok se svi ti ambiciozni planovi ne ostvare, EU će ostati ovisan o uvozu plina, dobrim dijelom i onog iz SAD-a, koji na europsko tlo stiže i preko LNG terminala na Krku.
Oko 75 posto plina na Krk stiglo iz SAD-a
Od početka rada terminala u siječnju 2021. godine, oko 75 posto svih brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, a time i količina tog plina, dolazi upravo iz SAD-a. Podaci su to koje smo dobili u tvrtki LNG Hrvatska iz koje poručuju da, s obzirom da se privremeno zaustavljanje odobravanja novih dozvola odnosi na nove projekte, to ne bi trebalo imati značajnog utjecaja na opskrbu Hrvatske, ali i cijele Europe.
“Ne možemo pričati u ime cijele Europe, no sve ovisi o ugovorima koje opskrbljivači i trgovci ukapljenim prirodnim plinom, a koji su ujedno i korisnici Terminala, imaju sa svojim dobavljačima u SAD-u. No, za sada ne vidimo da će ova odluka znatno utjecati na opskrbu Hrvatske i Europe, dok je za buduće godine ipak prerano još govoriti”, poručuju iz te kompanije u odgovoru na pitanje kakav će utjecaj na opskrbu Hrvatske i EU-a ova odluka imati u ovoj godini, ali i u budućnosti.
Cijene plina ove godine ne bi se trebale previše korigirati
Ne vjeruju ni da će Bidenova odluka utjecati na cijenu plina te kažu da se to vidi i na burzi gdje i sami futuresi, odnosno ugovori o isporuci u budućnosti po danas dogovorenoj cijeni, ne pokazuju bitan porast cijene plina.
“Početak je godine, svi opskrbljivači vjerojatno imaju svoje ugovore s dobavljačima. Prema onome što se sada vidi, cijena se ne bi trebala nešto previše kroz godinu korigirati”, poručuju iz LNG-a Hrvatska, uz ogradu da je iskustvo iz nekoliko proteklih godina pokazalo da je teško išta prognozirati.