U Hrvatskoj je 200.000 praznih stanova. Stručnjak o cijenama kvadrata: 'Vlasnici imaju nerealno velika očekivanja'

Promet nekretninama usporava, vlasnici rabljenih nekretnina imaju nerealno velika očekivanja, a državna stambena politika, iako je u državi 200 tisuća praznih stanova, još nije dovršena jer nedostaju podaci iz popisa stanovništva, rečeno je u četvrtak na HGK-ovu Forumu poslovanja nekretninama.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović kaže da promet nekretninama usporava te da dolazi do promjene trendova. “Usporavanje znači pad broja transakcija. Za usporedbu, u prvom polugodištu ove godine u odnosu na prvo polugodište lani pad prometa iznosi devet posto”, naveo je Ranilović, dodavši kako pad nije jednak u svim županijama.

Naglasio je i da cijene nekretnina i dalje rastu, ali po nižoj stopi nego što su rasle prije. Kazao je da se rast cijena nekretnina usporava u odnosu na lani kada je taj rast bio dvoznamenkast.

Razlika između cijena

Istaknuo je da cijene koje su iskazane u oglasima i tražene cijene nisu ujedno i realizirane cijene, koje su bitno manje. Po njemu, treba gledati realizirane, a ne tražene cijene, a razlika između tražene i realizirane cijene u prosjeku iznosi oko 15 posto.

Ranilović smatra da se dizanje kamatnih stopa u zemljama EU-a odrazilo i na naše tržište. Tvrdi i da je ovdašnje tržište polarizirano, no da i dalje postoji veliki interes kupaca za novogradnjom. Isto tako, rekao je i da se smanjio interes stranaca za kupovinom nekretnine u Hrvatskoj.

Obrat s investicijama

Savjetnik predsjednika HGK za trgovinu Josip Zaher rekao je da se kod nas unazad dvije, tri godine puno gradilo – i infrastrukturnih i stambenih nekretnina. To proteklo razdoblje, objasnio je, održali su niske kamatne stope i bježanje investicija u stambeni dio, odnosno stambene nekretnine.

Naime, krajem prošle godine pod pritiskom zamjene kune u euro došlo je do viška kuna, koje su mnogi pokušali investirati u nekretnine. “Danas je na sceni sasvim obrnuta situacija, banke su počele pod pritiskom središnjih banaka, i hrvatske i EU, dizati kamatne stope i dolazi do pada interesa budući da nekretnine više nisu toliko pogodne kao investicijski kapital”, naglasio je Zaher.

Dodao je da cijene kapitala rastu te da je Hrvatska otvorila neke druge kanale gdje je moguće ulagati viškove novca poput obveznica. “Zbog nestašice dobrih novih nekretnina u gradu Zagrebu i jadranskoj Hrvatskoj nekretnine i dalje drže cijenu. No, događa se usporavanje i volumena i cijena. Vjerujemo da će u budućnosti gradnja u gradovima biti potentna i da će u zadovoljiti tržište”, zaključio je Zaher.

Dvjesto tisuća praznih stanova

Govoreći o stambenoj politici Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je da je stambena politika države trebala biti napravljena puno ranije, no i da je sada sazrelo vrijeme da se donese odluka i da se krene u taj posao.

“Već mjesecima radimo na tom projektu, dosta smo podataka sakupili, dosta ideja. Stambena politika je jedinstveni strateški akt i on ima nekoliko svojih mjera kojima se kroji stambena politika svake države. To su četiri osnovne mjere – jedna je porezna politika, druga je financijska, treća je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska”, naglasio je državni tajnik.

Naveo je i da se još ne zna koje će mjere biti dominantne, odnosno zastupljene. “Primjerice, porezi mogu biti represivni ili poticajni, sve to trebamo isprogramirati i predložiti Vladi, a na njoj je da odluči”, kazao je Uhlir. U Hrvatskoj je oko 200 tisuća praznih stanova, istaknuo je, dodavši da je to podatak od kojeg se ne možemo sakriti. “S tim se nešto mora napraviti”, smatra Uhlir.

Obrada popisa stanovništva

Objasnio je da se stavljanje u funkciju tih nekretnina može napraviti ili na poticajan način, kao što to rade Austrijanci, da se ponude povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju stambenu nekretninu i plasirati je na tržište i osloboditi ih pri tome nekih poreza, ali i represivan, putem poreza na nekretnine.

Rekao je i da se stambena politika države ne može završiti, jer njegovo ministarstvo i sve institucije kojima to treba još nemaju sve rezultate obrade popisa stanovništva iz 2021. godine.

Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević smatra da je inflacija osiromašila građane, no i da su vlasnici rabljenih nekretnina u zadnjih nekoliko godina jako podigli očekivanja. Vezano uz strance koji nekretnine kupuju u Hrvatskoj, rekla je da je najviše Nijemaca. Ne očekuje preveliki pad cijena nekretnina, a od vlasnika rabljenih stambenih nekretnina očekuje da revidiraju svoja očekivanja.