Država godinama otimala nekretnine sindikatima i na sporove zbog toga trošila brdo novca. Sad ih vraća jednim zakonom
Nekretnine pripadaju sindikatima, formalno su u vlasništvu države, ali u posjedu sindikata
Država je vodila desetke sudskih sporova u posljednja dva desetljeća kako bi se upisala kao vlasnik na vrijedne sindikalne nekretnine, i u tome je uglavnom uspijevala, a sada će donijeti zakon kojim će u sljedeće dvije godine te nekretnine vratiti sindikatima.
U brojnim slučajevima sindikati su te nekretnine gradili prikupljenom članarinom, država je prije više od 25 godina i zakonski priznala da je to njihova imovina, ali je svejedno vodila nepotrebne i apsurdne sporove kako bi se upisala u vlasništvo, istjerala sindikate iz tih nekretnina ili im za njihovo korištenje naplatila najamninu.
Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, odlučilo je prekinuti takvu praksu i priprema zakon kojim će sindikatima konačno predati imovinu koju su u pojedinim slučajevima imali u svom vlasništvu desetljećima prije nastanka hrvatske države. Time će konačno provesti i ono što je planirala zakonima koje je donijela devedesetih godina.
Apsurdna situacija
Problem je star gotovo koliko i hrvatska samostalnost, a riječ je o nekretninama kojima je u bivšoj Jugoslaviji raspolagao Savez sindikata Jugoslavije. Pravo raspolaganja taj sindikalni Savez, koji se raspao kad i država, nikada nije pretvorio u vlasništvo. Hrvatska je na temelju Zakona o udrugama iz 1997. godine, propisala da nekretnine prelaze u vlasništvo države.
Namjera joj nije bila zadržati nekretnine trajno u vlasništvu, nego je u isti zakon zapisala da se sindikati u roku od 180 dana trebaju dogovoriti oko podjele tih nekretnina. Ako dogovora ne bude, a nije ga bilo, trebalo se provesti alternativno rješenje, odluku o podjeli je trebao donijeti Sabor. No, u 26 godina parlament je ignorirao obvezu koju je sam sebi nametnuo donoseći zakon.
Tako je nastala apsurdna situacija, nekretnine koje pripadaju sindikatima, formalno su u vlasništvu države, ali u posjedu sindikata.
Brojni sporovi
Država je pokrenula brojne sudske sporove, najčešće nakon 2005. godine, za iseljenje sindikata, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat u zatečeno stanje. Ti sporovi nastavili su se i nakon što su sindikati 2010. godine dogovorili raspodjelu nekretnina. Država, koju zastupa DORH, i dalje na sudu nastoji ishoditi iseljenje sindikata i naplatu najamnine. Sindikati koji gube sporove oko nekretnina koje su njihovo vlasništvo plaćaju desetke tisuća eura sudskih i odvjetničkih troškova.
Primjer potpuno nepotrebne sudske sapunice vezan je i uz nekadašnji učiteljski dom u Crikvenici, danas hotel Vila Ružica, kojeg vodi trgovačko društvo kojeg je za to osnovao Sindikat učitelja. Sindikat je vilu u posjedu imao još od izgradnje 1912. godine, a u samostalnoj Hrvatskoj se 1995. upisao u vlasništvo.
DORH je kao zastupnik države pokrenuo postupak kojim je osporio takvo rješenje i upisao se u vlasništvo i nakon toga traži iseljenje sindikat i naplatu najamnine za vilu koju je sindikat obnovio 2002. godine i pretvorio je u hotel koji se sastoji od vile Ružice i Vile Coltelli. No, u tim nastojanjima DORH nije baš uspješan, što priznaje i Ministarstvo graditeljstva u obrascu prethodne procjene za Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina.
Najavljen novi zakon
“DORH godinama pokreće parnice za iseljenje, neuspješno, kao što godinama pokreće postupke za naplatu najamnine. Opterećuju se i DORH i sudovi, a rezultati izostaju”, navodi Ministarstvo u tom dokumentu.
Borio se DORH i za sindikalnu zgradu u Marmontovoj ulici u Splitu, a ne zna sada što bi s njom, a jednako je i sa Domom grafičara u Zagrebu kojeg je najstariji hrvatski sindikat sagradio iz članarine i upisao se u vlasništvo još 1937. godine. Sve te bizarne situacije konačno bi trebale postati prošlost nakon što se provede zakon kojeg najavljuje ministarstvo koje vodi potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
No, donošenje tog zakona dogovoreno je na Gospodarsko-socijalnom vijeću, što znači da premijer Andrej Plenković i rješavanjem pitanja sindikalne imovine želi održati dobre odnose sa sindikatima, koji od štrajka učitelja 2019. godine do ovogodišnjeg štrajka pravosudnih službenika nisu “testirali” socijalni dijalog na koji se on tako rado poziva.
Propadanje nekretnina
Ministarstvo najavljuje da bi na sindikalni fond trebalo prenijeti 40-ak nekretnina u roku od dvije godine. Sudski postupci koji se vode oko te imovine, navodi Ministarstvo, operativno opterećuju ministarstvo nadležno za državnu imovinu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ali i sudove.
“S druge strane, Republika Hrvatska se prema tim nekretninama ne odnosi kao da su njeno vlasništvo, a rezultat svega navedenog je propadanje nekretnina”, iskreni su u Bačićevom ministarstvu.
Deseci sudskih postupka, i sav potrošen novac na njih, bit će bačeni u vjetar, jer će država sindikatima jednim zakonom vratiti tih 40-ak nekretnina, iako to nije sva imovina koja bi im trebala pripasti. Time će, vjeruju u Ministarstvu, sindikalna imovina služiti svrsi, unaprijedit će se nevladine udruge, a u nekretnine će se moći ulagati “kako bi služile potrebama radnika i sindikata”.