Istraživanje pokazalo da su hrvatski učenici ispodprosječni u matematici. Estonci i Kinezi rasturaju

U istraživanju PISA 2022 sudjelovalo je oko 690.000 učenika iz 81 zemlje diljem svijeta, a ispitivanje je u Hrvatskoj provedeno u ožujku i travnju 2022. godine u 178 srednjih i dvije osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6135 petnaestogodišnjih učenika.

Gimnazijalci najbolji

Učenici gimnazija imali su najbolje rezultate, te najmanji postotak ispod razine postignuća. Najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70 posto bilo ispod razine postignuća.

Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države. Nalazi se u najmanjoj razlici do sada u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Lošiji Island i Izrael

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina, Hong-Kong i Makao dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija. Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama bliskih zemalja, Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija.

Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik ovaj test riješio ispod razine postignuća. Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Gdje su najbolji rezultati

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje. Po pitanju čitalačke pismenosti, Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi izvan prosjeka OECD-a. U skupini zemalja europskih, relevantnih, koji su ispod prosjeka OECD-a, još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska. Najuspješniji po pitanju čitalačke pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.

Djevojčice su znatno bolje

Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine. Djevojčice su znatno bolje u našim školama po pitanju čitalačke pismenosti od dječaka.

Hrvatska se, istaknuo je Filipović, po pitanju čitalačke pismenosti praktično izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

Prirodoslovna pismenost

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je s 485 bodova na 31. mjestu i ima dva boda manje od OECD-a. OECD ima 485, a Hrvatska 483 boda. U toj grupi zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija. Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz našeg okruženja, Srbija, Crna Gora i Kosovo. Što se tiče trendova, u odnosu na OECD zaostajemo 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad smo zaostajali 17 bodova.

Istraživanje u vrijeme Covida

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u smislu da je značajna razlika u korist djevojčica, kada je u pitanju prirodoslovna pismenost što do sada u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme covida. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme Covida izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih mi rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila u COVID-19”, kazao je Filipović.