Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Detaljno smo analizirali rezultate PISA testova i usporedili ih s 2015.; propadanje naših učenika je dramatično

Hrvatska bi se u budućnosti mogla suočiti s velikim udjelom građana nedovoljno razvijenih vještina neophodnih u modernom društvu i na tržištu...

ZADNJA IZMJENA: pro 3, 2019

Tijekom prijepodneva, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljeni su rezultati najnovijeg PISA istraživanja, provedenog u proljeće 2018. godine. Riječ je o najvećem svjetskom istraživanju o znanjima i vještinama 15-godišnjaka diljem svijeta, koje ne ispituje njihovu reprodukciju znanja, već konkretnije – sposobnost primjene usvojenih znanja i vještina neophodnih za osobni razvoj i aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu.

Hrvatski 15-godišnjaci, prema očekivanjima, u najnovijem PISA-inom ciklusu nisu se iskazali; ostvarili su ispodprosječne rezultate u svim ispitanim domenama. Odnosno, svaki od ostvarenih rezultata nalazi se ispod prosjeka zemalja koje su članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji se uzima kao referentni rezultat za usporedbu postignuća svih zemalja sudionica istraživanja.

Petina učenika nema osnovnu razinu čitalačke pismenosti

Primarna domena PISA-e 2018. godine bila je čitalačka pismenost pa joj je nužno posvetiti nešto više pažnje. Čitalački pismen učenik sposoban je razumjeti, koristiti i vrednovati tekstove te angažirano promišljati tijekom čitanja, a sve u svrhu razvoja vlastitih znanja i potencijala. Čitalačka pismenost uvelike je temeljna pismenost i preduvjet ostalim pismenostima što, kasnije, pokazuju rezultati matematičke i prirodoslovne pismenosti 15-godišnjaka.

OECD-ov prosjek čitalačke pismenosti iznosi 487 bodova; daleko iznad njega nalazi se najuspješnija Kina s prosječno ostvarenih 555 bodova. Hrvatski učenici prosječno su ostvarili 479 bodova, dok su primjerice susjedi Slovenci uspješniji sa 495 bodova. Pritom je važno vidjeti kako su hrvatski 15-godišnjaci raspodijeljeni po 6 razina znanja i sposobnosti na koje ih istraživanje smješta.

Čak 22 posto učenika nije dostiglo razinu 2, tj. osnovnu razinu čitalačkih znanja i sposobnosti. Za usporedbu, u Sloveniji taj postotak iznosi 17,8 posto. Na razini 2, koju bi svi učenici minimalno trebali doseći do kraja osnovne škole i koja pretpostavlja da su učenici sposobni prepoznati glavnu ideju teksta umjerene duljine, nalazi se 28,3 posto naših učenika.

Učenici ne prepoznaju središnje misli u tekstu

Na najvišim razinama (5 i 6) nalazi se tek 4,7 posto naših 15-godišnjaka koji se mogu pohvaliti da razumiju dulje i apstraktnije tekstove s duboko skrivenim traženim informacijama. Oni su, također, sposobni uspoređivati, suprotstavljati i povezivati informacije s potencijalno proturječnim stajalištima i duboko promišljati o izvoru teksta. Slovenci, pak, na najvišim razinama imaju 7,8 posto učenika.

PISA istraživanje ispitivalo je i svojevrsne podteme čitalačke pismenosti, poput pronalaženja informacija, razumijevanja teksta, vrednovanja i promišljanja teksta. U svim tim pod-segmentima, naši su 15-godišnjaci ostvarili ispodprosječan rezultat, a posebno alarmantno zvuči podatak kako hrvatski učenici imaju velik problem s prepoznavanjem središnjih misli u tekstu i njihovim povezivanjem s drugim dijelovima teksta, kao i s određivanjem izvora informacija u tekstu.

Rezultati čitalačke pismenosti još su znakovitiji ako se usporede s prijašnjim ciklusima PISA istraživanja. Ispod osnovne razine čitalačke pismenosti 2018. zabilježeno je 22 posto učenika, dok je 2015. taj postotak iznosio 19,9%. Ipak, 2009. godine, kada je čitalačka pismenost također bila glavna domena istraživanja, postotak učenika ispod osnovne razine iznosio je 22,4 posto, no istraživači ističu kako smanjenje od tada nije statistički značajno. U odnosu na 2009., za 1,5 posto smo povećali broj učenika na najvišim razinama, no u odnosu na 2015., njihov postotak je pao.

Zanimljivo je i kako učenice u čitalačkoj pismenosti ostvaruju bolji rezultat za čak 33 boda od učenika, a slična je situacija i u ostalim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju. Znakovit je i podatak koji pokazuje da gotovo 40 posto učenika nikad ne čita iz zadovoljstva.

Svaki treći učenik matematički je nepismen

Matematički pismen učenik bi, prema PISA-i, trebao biti sposoban formulirati, primjenjivati i tumačiti matematiku u različitim životnim kontekstima te ju koristiti za rješavanje problema. U odnosu na prosjek OECD zemalja (489 bodova), naši su učenici ispodprosječni s tek 464 prosječna boda. U odnosu na PISA-u 2015. taj rezultat predstavlja stagnaciju. S druge strane, susjedi Slovenci ostvarili su, prosječno, čak 509 bodova i iznad su OECD prosjeka.

Gledajući raspodjelu po razinama znanja i sposobnosti, ispod osnovne razine matematičke pismenosti nalazi se 31,2 posto hrvatskih 15-godišnjaka, tj. svaki treći ne zadovoljava osnovnu razinu što, stoji u istraživanju, ima ozbiljne implikacije za hrvatsko društvo, gospodarstvo i tržište rada u budućnosti. Tek 5.1 posto učenika nalazi se na dvije najviše razine. Gotovo upola manje (16,5 posto) slovenskih učenika je ispod osnovne razine matematičke pismenosti, a njih 13,6 posto nalazi se na najvišim razinama.

Problematični su duži, tekstualni zadaci; i tu su nužne čitalačke kompetencije

Prema podacima PISA-e, prosječan hrvatski učenik nalazi se na razini 2 matematičke pismenosti, dok se prosječan učenik u zemljama OECD-a nalazi na razini 3. Drugim riječima, prosječan učenik u Hrvatskoj zna protumačiti situaciju u kontekstu koji zahtijeva samo izravno zaključivanje, tj. sposoban je izvući relevantne podatke iz samo jednog izvora te doslovno tumačiti rezultate.

U Hrvatskoj se udio učenika ispod osnovne razine matematičke pismenosti (razina 2) povećao za 1,3% između 2012. i 2018. godine. 2012. godina svakako je relevantna s obzirom na to da je matematička pismenost tada bila centralna domena PISA istraživanja. Također, u usporedbi s 2012., za 1,9 posto pao je broj naših učenika na najvišim razinama matematičke pismenosti.

Spomenimo kako bolje rezultate u matematičkoj pismenosti ostvaruju dječaci, i to za devet bodova više od djevojčica. Istraživači naglašavaju i kako hrvatskim učenicima veći problem predstavljaju duži, tekstualni zadaci što može ukazivati na nedovoljno razvijene čitalačke kompetencije pa bi u nastavi češće trebali biti zastupljeni zadaci otvorenog tipa kroz koje bi učenici mogli razvijati kompetencije argumentiranja i komuniciranja rješenja.

U trogodišnjim periodima padamo za 5 bodova u prirodoslovlju

PISA opisuje prirodoslovno pismenu osobu kao onu koja se aktivno “uključuje u argumentirane rasprave o temama vezanima uz prirodne znanosti i tehnologiju što zahtijeva kompetencije poput znanstvenog objašnjavanja pojava”. U odnosu na prosjek OECD zemalja (489 bodova), hrvatski 15-godišnjaci ostvarili su 472 boda. U usporedbi s 2015. godinom, kada je prirodoslovna pismenost bila centralna domena istraživanja, učenici su ostvarili pad od 3 boda.

Također, značajan je negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u razdoblju od 12 godina otkako sudjelujemo u ovom istraživanju; prosječni rezultat smanjuje se u prosjeku za 5 bodova po trogodišnjem periodu. Spomenimo i kako su Slovenci, čiji obrazovni sustav volimo isticati kao uzor, na prosječnih 507 bodova u prirodoslovnoj pismenosti 2018., čime su opet iznad OECD prosjeka.

I u prirodoslovlju problem nedovoljno razvijene čitalačke pismenosti

Analizirajući naše učenike na razinama znanja i sposobnosti, ispod osnovne razine nalazi ih se čak 25.3 posto, što je 3% veći udio od prosjeka OECD-a i čak 4.4 posto više nego 2006. kada smo prvi put sudjelovali u PISA-i. Na najvišim razinama 5 i 6, imamo 3,6 posto učenika u prirodoslovlju. Slovenci ih broje duplo, 7,3 posto.

S obzirom na rezultate, prosječan hrvatski učenik je na razini 2 prirodoslovne pismenosti. To znači da je sposoban svakodnevno koristiti osnovno znanje kako bi prepoznao znanstvena objašnjenja i tumačio podatke. Od 2015. do 2018., za 6,1 posto povećao se broj hrvatskih učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti, dok se neznatno smanjio postotak onih na najvišim razinama.

I u ovoj domeni učenicima predstavljaju problem zadaci otvorenog tipa u kojima često ne razumiju što ih se pita i nisu sposobni ponuditi rješenje vlastitim riječima ili argumentirati svoj odgovor što, kao i kod matematičke domene, može ukazivati na nedovoljno razvijene kompetencije čitalačke pismenosti. Pa bi u nastavi trebalo staviti naglasak na primjenu znanja u problemskim zadacima te istraživačko učenje.

Što nas čeka u budućnosti?

U konačnici, PISA 2018. ukazuje na krucijalnu stvar s obzirom na brojne učenike bez osnovnih čitalačkih kompetencija- Hrvatska bi se u budućnosti mogla suočiti s velikim udjelom građana nedovoljno razvijenih vještina neophodnih u modernom društvu i na tržištu rada. Tome svakako neće doprinijeti odluka ministrice Blaženke Divjak da obezvrijedi esej iz hrvatskog jezika na maturi, o čemu je Telegram ekstenzivno pisao.

Štoviše, na konkretno pitanje novinara o tome, ministrica na današnjem predstavljanju PISA rezultata nije dala konkretan odgovor. Što čudi, s obzirom na to da PISA istraživači naglašavaju važnost osvještavanja svih nastavnika o važnosti čitalačke pismenosti.

Nužno profesionalizirati struku

PISA zaključno naglašava i važnost jačanja kompetencija učitelja i nastavnika u području vrednovanja, “kako bi učenicima davali jasne i konstruktivne povratne informacije u čemu su dobri, koju su razinu postignuća dosegli te što konkretno moraju činiti da poboljšaju svoja postignuća”. Naglašava se još u nacionalnom istraživanju; nužno je profesionalizirati nastavničku struku.

“Jačanjem profesionalizma nastavnika pokreće se pozitivni ciklus u kojemu veće zadovoljstvo i profesionalizam rezultira boljim ishodima učenja, a bolji ishodi učenja većim uvažavanjem profesije u društvu i boljim ekonomskim uvjetima nastavničke profesije, što u konačnici privlači najkvalitetnije kandidate u nastavničku profesiju”, stoji u zaključku nacionalnog PISA istraživanja.

Dora Kršul
Telegram autor
63 članka Više o autoru
Više s weba