Latvija: 'Gradimo željeznu zavjesu prema Rusiji'. Moskva: 'Pa od nas kupujete naftu, hoćete li i željezo?'
Uz 'željeznu zavjesu', vrhovni zapovjednik oružanih snaga spominje betonske barijere i minska polja
“Baltičke zemlje i Rusija bit će odvojene željeznom zavjesom”, rekla je latvijska premijerka Evika Silina tijekom skupa u Washingtonu, no istovremeno priznala kako njena zemlja još uvijek nije uspjela postići neovisnost od ruske nafte i plina.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova sarkastično je za Ria Novosti komentirala Silininu izjavu, pa se zapitala “hoće li Latvija imati dovoljno željeza za izradu zavjese ili će i to kupovati od Rusije”.
Estonska premijerka je krajem prošlog mjeseca izjavila da bi slala zapadne trupe u rat u Ukrajinu, čime je ponovila mišljenje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Ta Macronova ideja neslavno je propala zbog slabe podrške, no malo simpatije za nju pokazali su hrvatski dužnosnici i premijer Andrej Plenković.
O obrani je govorio i latvijski vrhovni zapovjednik
O jačanju obrane Latvije na istoku govorio je i zapovjednik latvijskih Nacionalnih oružanih snaga (NBS), general-pukovnik Leonids Kalniņš. Tijekom posjeta gradu Daugavpilsu Kalniņš je na konferenciji za novinare rekao da će za uspostavljanje “učinkovite obrane” potrošiti 303 milijuna eura. Zapovjednik je rekao kako se za vrijeme mira neće postavljati minska polja duž istočne granice, no da će se stvoriti planovi za njihovo brzo postavljanje, ako se pojavi potreba za time.
Kalniņš je otkrio da će se postaviti razne mjere za ograničavanje mobilnosti, poput postavljanja betonskih instalacija različitih veličina, metalnih prepreka i bodljikave žice na graničnim prijelazima, ali većina njih neće biti svakodnevno vidljiva. Te instalacije se neće nalaziti na cestama, već će biti pohranjene u posebnim skladištima u blizini granica, kako bi se mogle brzo postaviti.
Gradonačelnik grada Dauagavpilsa Andrejs Elksniņš nedavno je kritizirao plan obrane granice, rekavši da bi novac bilo bolje potrošiti na mjere gospodarskog poticanja regije, piše latvijski portal LSM.
🇱🇻Latgali mēs nevienam neatdosim! 🇱🇻
Paldies medijiem par aktīvu dalību preses konferencē Daugavpilī par NBS iesaisti Latvijas aizsardzības stiprināšanā valsts austrumos.#Latvijasarmija pic.twitter.com/VOjCgZg9kB— Ģenerālleitnants Leonīds Kalniņš (@LeonidsKalnins) March 13, 2024
Slijede provjere ruskih glasača u Latviji?
Dan ranije je šef latvijske policije Armands Ruks rekao da će policajci i drugi službenici provjeravati imaju li ruski državljani koji u veleposlanstvu glasaju na nadolazećim predsjedničkim izborima u Rusiji pravo boraviti u zemlji. Kako je Ruks objasnio, pratit će se odobravaju li glasači politiku ruskih vlasti.
Neposredno prije toga latvijska ministrica pravosuđa Inese Libinja Egere sugerirala je da bi se sudjelovanje na ruskim predsjedničkim izborima trebalo smatrati podrškom rata u Ukrajini. Potom je podsjetila da se u Latviji primjenjuje kaznena odgovornost za podržavanje agresije na Ukrajinu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova smatra da je riječ o “latvijskoj diktaturi”, piše portal Pravda-EN.
Premijerka na popisu ‘neprijateljski raspoloženih dužnosnika’
Početkom ovoga tjedna Silina je uvrštena na popis neprijateljski raspoloženih dužnosnika baltičkih zemalja prema Rusiji, koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova. Na popisu su dužnosnici i čelnici latvijskog ministarstva vanjskih poslova, ministarstva unutarnjih poslova i ministarstva obrane, ministri pravosuđa i financija Litve, kao i njen vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Od estonskih političara na popisu su premijerka Kaja Kallas i bivša predsjednica Kersti Kaljulaid, ministrica vanjskih poslova, predsjednica parlamenta i predsjednica Komisije za vanjske poslove.
Na popisu je 347 državljana
Na ruskom popisu se trenutno nalazi 347 državljana Latvije, Litve i Estonije, među kojima su ministri, parlamentarni zastupnici, javne osobe i novinari, a svima njima je zabranjen ulazak u Rusiju.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova navodi da su se te osobe na popisu pronašle zbog neprijateljskih politika, aktivnog lobiranja za sankcije, miješanja u unutarnje poslove Rusije, progona stanovništva koje govori ruski jezik, te drugih poput “veličanja nacizma” i “masovnih rušenja spomenika sovjetskim vojnicima osloboditeljima”. Problematično im je i “pumpanje kijevskog režima oružjem”.