Moreplovci, među kojima ima i naših ljudi, govore o najopasnijoj plovidbenoj ruti na svijetu: 'Sjedneš i plačeš'
Čak i pri najvećoj brzini, putovanje ovim dijelom Crvenog mora je zastrašujuće
Otkako traje rat na Bliskom istoku, plovidba Crvenim morem postaje sve opasnija. Južni dio mora postao je opasna zona od kraja studenoga. Huti su gađali desetke brodova.
Artem, jedan od pomoraca s teretnog broda koji je plovio tim dijelom, navodi da je desetak metara iznad njihova broda, teškog 60.000 tona, eksplodirao projektil. Eksploziju su čuli i kolege koji su u to vrijeme ručali u blagovaonici, pokraj koje bruji brodski motor.
“Jaki vjetrovi vjerojatno su spriječili izravan pogodak i žrtve”, navodi Artem. Nakon eksplozije, putem razglasa se oglasio kapetan broda koji je posadi zapovjedio da se povuče u sigurnu sobu unutar broda, u kojoj borave dok traje opasnost od napada pirata.
Više napada u istom danu
Na mostu su ostali Artem i nekolicina njegovih kolega. Prebacili su upravljanje ogromnog teretnog broda s autopilota na ručnu kontrolu i poslali poruke s pozivima upomoć. To nije bio jedini napad tog dana na jednom od najvažnijih svjetskih plovnih puteva. Militantni Huti, jemenska skupina koju podržava Iran, ciljaju brodove koji prevoze teret u Izrael.
“Nije šala, možemo umrijeti”, rekao je Artem i dodao da su neki članovi posade bili u suzama. “Sjedili su i plakali, situacija je bila strašna”, navodi. Artemova obitelj pobjegla je iz rodnog Mariupolja na početku rata u Ukrajini. Eksplozija je za njega bila podsjećanje na nasilje koje je tamo doživio.
Njegov se strah brzo pretvorio u ljutnju što je uprava brodarske kompanije za koju radi izabrala Crveno more umjesto duljeg, ali sigurnijeg obilaska oko Rta dobre nade. Vratio se na kopno, ali očekuje da će uskoro ponovno otići na brod. “Ako nastavimo ploviti Crvenim morem, ja neću ići. Dat ću otkaz”, rekao je.
Napadi bez presedana
Brodarske kompanije, koje često upošljavaju i hrvatske moreplovce, ne žele javno komentirati ova događanja i tako privući pozornost na svoju flotu. Smatraju da bi se tako povećao rizik za njihove brodove i radnike, piše Bloomberg.
Radnici poput Artema detaljno opisuju napade koji su bez presedana i dovode civile u opasnost. Hutiji su izveli najmanje 24 napada između 19. studenoga i 2. siječnja, navodi Središnje zapovjedništvo SAD-a.
Tu je i otimanje plovila spuštanjem pripadnika Hutija iz helikoptera. U jednom su takvom napadu članovi posade, njih 25, završili kao taoci, a brod je ostao u jemenskim vodama.
Napetosti stalno rastu
Dijelovi Crvenog mora i Adenskog zaljeva proglašeni su visokorizičnima. Brojne brodarske tvrtke odlučile su se preusmjeriti stotine brodova oko Rta dobre nade. Za pomorce je takva odluka donijela veliko olakšanje.
Više od 10 posto svjetske trgovine prolazi kroz Sueski kanal. Dugi put oko Afrike tvrtkama donosi troškove koje mjere u milijunima, kao i velika kašnjenja.
Napetosti na tom području neprestano rastu. Američka mornarica odgovorila je na poziv upomoć s kontejnerskog broda kompanije Maersk i 31. prosinca potopila tri broda Hutija. Iran je kao odgovor poslao ratni brod u Crveno more kako bi brodove koji stižu upozorio na rizike s kojima se suočavaju.
Neki brodari kalkuliraju
Dio brodarskih kompanija procijenio je da su im rizici koji postoje na tom području prihvatljivi. Oko 1000 pomoraca i dalje svakodnevno prolazi kroz tjesnac Bab el-Mandeb, uski prolaz na južnom dijelu Crvenog mora, gdje su se dogodili brojni napadi.
Viši časnik na velikom kontejnerskom brodu opisao je svoja iskustva. Navodi da je s užasom promatrao snimku otmice broda, izvedenu uz pomoć helikoptera, te da je napad bio toliko iznenadan da posada nije imala vremena reagirati.
Kaže kako je moguće da posada nije ni znala što se događa dok nije bilo prekasno, zbog zvučne izolacije na mostu. “Sve nas je to prestravilo, nemamo nikakve sigurnosne mjere protiv napada helikopterom”, rekao je.
Brzine veće od preporučenih
Časnik navodi da je njegov posao održati brod u pokretu pod svaku cijenu. Često plove brzinama većim od preporučenih, odnosno brzinom od 20 čvorova, što je otprilike 40 kilometara na sat. Čak i tim tempom, brodu su potrebna dva dana za prolazak kroz visokorizično područje.
Navodi kako je svjestan da su mogući napadi dronovima, u kojim bi mogao biti pogođen zapaljivi teret ili spremnik goriva. Požare na brodu je iznimno teško ugasiti. Pet članova posade poginulo je 2018. godine u požaru na kontejnerskom brodu kompanije Maersk u Arapskom moru.
On i njegovi suradnici uspjeli su sada proći opasnom zonom. Na izlasku iz visokorizičnog područja primili su poziv upomoć s broda koji je bio iza njih. “Brod je bio napadnut”, navodi visoki časnik.
Žilet-žica na brodovima
Kaže kako mu je obitelj u Indiji savjetovala da se vrati kući, ali ima ženu i dijete, a skrbi i o roditeljima pa mu treba novac.
Kompanije poduzimaju sve što mogu da bi zaštitile brodove i radnike – uzimaju naoružane čuvare i na brod postavljaju žilet-žicu, što je postalo već dobro poznata praksa za plovila u Crvenom moru, Adenskom zaljevu, Arapskom moru i Indijskom oceanu.
U vodama između Jemena i Afrike viđeni su i pirati. Njih pedesetak bilo je u više plovila, no na kraju su pobjegli. No, pirati su u posljednje vrijeme manja opasnost za posadu broda, suočenu s mogućim napadima projektilima, dronovima, helikopterima i otmicom.