Objavljena top lista država u kojima živi najviše hrvatskih iseljenika. Čini se da ih jedino nema u Aziji

Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazuju procjene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500 tisuća, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250 tisuća.

Čile je dom za oko 200 tisuća, Novi Zeland za oko 100 tisuća, Austrija za oko 90 tisuća te Švicarska za oko 80 tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U Brazilu ih je oko 70 tisuća, Italiji oko 60 tisuća, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20 tisuća i Nizozemskoj oko 10 tisuća.

Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu. Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.

Hrvatska kao zemlja iseljavanja

Podaci su objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država.

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja koje je 1880-ih do Prvog svjetskog rata bilo usmjereno na Sjedinjene Države, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland, navodi Središnji državni ured.

Od 1918. do Drugog svjetskog rata stanovnici su iseljavali u Njemačku, Francusku, Belgiju, te na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi.

Ekonomski i politički motivi

Nakon 1965. godine najviše ljudi je odlazilo u države zapadne Europe, Australiju, Novi Zeland i Kanadu, a nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured te napominje da starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno “ekonomska imigracija” još pokazuje interese za događanja u zemlji, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od “ekonomskih imigranata” koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Dio iseljenika dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati.

Neki iseljenici planiraju povratak

Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku. Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, što je rezultat Domovinskog rata. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje zemlje, je da žele surađivati sa svojom zemljom, kažu u Uredu. Ističu da se njihov glavni cilj temelji na tome kako očuvati identitet hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.