Ovo što Vlada izvodi s cijenama, nema jamstva za uspjeh. Dovoljno je pogledati Francusku
Francuski ministar već mjesecima pritišće kompanije da snize cijene, ali potrošačka košarica i dalje je (pre)skupa
Početkom ožujka, dok se ministar Davor Filipović još pouzdavao u čudesnu, ali nikad dokazanu moć Vladine stranice za praćenje cijena, njegov francuski kolega postigao je važan dogovor: veliki trgovci pristali su sniziti cijene većeg broja osnovnih artikala kako bi se Francuzima pomoglo da lakše snose svakodnevne troškove.
Akcija, koju je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire nazvao “antinflacijskim kvartalom”, trajala je od travnja do kraja lipnja. Trgovci su dobili slobodne ruke da sami odluče koje će proizvode, po “najnižim mogućim cijenama”, uključiti u tu jeftiniju košaricu. Inicijativa – u kojoj su neki odbili sudjelovati – smanjila im je profitne marže za nekoliko stotina milijuna eura.
Skeptični potrošači
Stvar se, međutim, vrlo brzo zakomplicirala. “Bez ikakvih fiksnih pravila o cijenama, takozvana ‘snižena cijena’ može zapravo biti uobičajena cijena”, bio je skeptičan Olivier Andrault iz jednog od najvećih francuskih potrošačkih udruženja. Uskoro se postavilo i pitanje koliko je plan francuske vlade u praksi doista učinkovit.
Dapače, iz potrošačke udruge tvrdili su da su cijene u “antinflacijskoj košarici” kod pojedinih trgovaca u promatranom višetjednom razdoblju čak i blago rasle te da potrošači ustvari imaju malo koristi od te košarice jer ona ne odgovara njihovim potrebama. Francuska vlada je, dakako, te tvrdnje osporavala.
Jeftinije meso i ulje
Narednih mjeseci se, međutim, Bruno Le Maire još puno puta našao u situaciji da zbog rasta cijena osnovnih namirnica i proizvoda – a time i rasta nezadovoljstva francuske javnosti – mora tvrdo pregovarati s velikim kompanijama, trgovcima, dobavljačima i proizvođačima. U lipnju je tako postignut novi dogovor sa 75 prehrambenih kompanija da će srezati cijene više stotina proizvoda.
Taj je dogovor, javljali su mediji, pokrivao 80 posto onoga što Francuzi konzumiraju – što sugerira da je potrošačka košarica za prosječnog građanina doista trebala postati osjetno jeftinija. Ministar je tada najavio da će, među ostalim, pojeftiniti tjestenina, perad i ulje, ali i zaprijetio kontrolama i sankcijama za one koji se ne budu pridržavali dogovora.
Pojačani pritisak
Ni ta mjera, međutim, nije postigla rezultat koji je francuska vlada priželjkivala: cijene hrane u kolovozu su, doduše, rasle nešto manje nego u srpnju, ali stopa je i dalje dvoznamenkasta, iznosila je 11,1 posto (u Hrvatskoj je, u kategoriji hrane i pića rast bio 10,1 posto). Oko polovice kompanija nije ispunilo obećano smanjenje cijena.
Zato je ministar pojačao pritisak, kako bi “intenzivirao pad cijena”. Francuzi trebaju konkretan pad cijena, poručio je Le Maire nakon nove runde intenzivnih pregovora krajem kolovoza. Le Maire je ovoga puta od trgovaca i proizvođača hrane ishodio zamrzavanje ili snižavanje cijena za čak pet tisuća svakodnevnih proizvoda.
Šest mjeseci nakon dogovora o “antiinflatorskom kvartalu”, muke francuske vlade – ali prije svega francuskih građana – s inflacijom i cijenama hrane, očito, još uvijek nisu došle kraju. Zato za hrvatsku Vladu i resornog ministra, koji ovih dana vode slične pregovore s trgovcima nadajući se brzom rješenju, francuski slučaj može biti itekako poučan.