Čuvena Filipovićeva stranica za cijene potpuno pomahnitala. Recimo, uvjeravala je građane da je jogurt poskupio 1392 posto
Nikome nije bilo čudno da čašica jogurta košta 10,30, a pola litre piva 5,31 eura. Dapače, u Vladi tvrde da je aplikacija posjećenija no ikad
Tri dana nakon što su službeni podaci pokazali da Hrvatska ima drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni, premijerov posebni savjetnik za ekonomiju uvjeravao je da je, unatoč poskupljenjima, Vladina stranica za praćenje cijena ostvarila svoju svrhu.
“Svrha je da građani za više od 200 proizvoda mogu pratiti kretanje cijena i za one koje kupuju često, mogu uspoređivati cijene jesu li pale u usporedbi s drugima. Radi se o transparentnosti za naše potrošače. Aplikacija je određenim danima toliko opterećena da ne možete ni doći do nje, ona svoju svrhu ispunjava”, objašnjavao je ovog četvrtka Zvonimir Savić.
Olakšanje iz Eurostata
Tri dana ranije, kako smo spomenuli, europski statistički ured potvrdio je da, među 20 članica eurozone, cijene najbrže rastu u Slovačkoj, a odmah potom u Hrvatskoj. Eurostatovi podaci pokazali su da je stopa u Hrvatskoj u srpnju bila 8,1 posto, dok je prosjek za eurozonu 5,3 posto.
Lako je moguće da su oni koji su zadnjih dana pratili Vladinu stranicu za cijene na te podatke s olakšanjem odahnuli. Iz perspektive državne aplikacije činilo se da bi situacija mogla biti i puno gora: da je, na primjer, najobičniji jogurt u nekoliko mjeseci poskupio zapanjujućih 1392,75 posto i da za čašicu jogurta treba izdvojiti 10,30 eura. Ili da pola litre piva u jednoj trgovini stoji 5,31 euro, skoro 370 posto više nego u ožujku.
Bizarne pogreške
Utjehu potrošačima donekle su nudile neke vrste toaletnog papira i sira, čija je cijena – tako je barem notirala Vladina stranica – dramatično pala, i za 80, 90 posto. Prostim je okom, dakako, bilo jasno da su se na čuvenoj aplikaciji, koju je prije pola godine pokrenulo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dogodile bizarne pogreške.
No, među onima koji, kako tvrdi premijerov savjetnik, hrle na stranicu da bi odlučili gdje će kupiti kavu, a gdje tekući sapun s pumpicom – u tolikoj mjeri da se pojedinim danima do stranice ne može ni doći – nije, čini se, bilo nikoga iz Ministarstva. Neobične i evidentno pogrešne cijene (provjerili smo i u lokalnom dućanu) bile su na stranici više dana, sve dok nisu promijenjene u uobičajenom dvotjednom ažuriranju.
Popisivači: Nije do nas, vidite s Ministarstvom
Apsurdne cijene, koliko smo uspjeli utvrditi, pojavile su se u slučaju jednog trgovačkog lanca, koji je među onih sedam čiji se artikli zasebno popisuju. Na stranici, koja je plaćena javnim novcem, nalaze se cijene iz deset trgovačkih lanaca, od kojih su tri dobrovoljno pristala sudjelovati u pothvatu ministra Davora Filipovića. Za preostalih sedam, cijene popisuje tvrtka kojoj je Ministarstvo dodijelilo posao i čiji se angažman svojedobno propitivao.
No, oni odgovornost očito prebacuju na Filipovićev resor. “Odgovornost nas kao izvršitelja u popisu cijena, sukladno ugovoru kojeg imamo s Ministarstvom je u tome da mi vršimo popis cijena za listu proizvoda i u terminima koje je propisalo ministarstvo”, objašnjavaju iz 4 Market Research, ističući da “svaka dostavljena tablica s popisom cijena koja se upućuje ministarstvu prolazi kroz višestruke kontrole”.
“Možemo potvrditi da svaka dostavljena cijena, za svaki popisani proizvod, za svaki trgovački lanac u svim do sada odrađenim terminima točna. Sve tablice se dostavljaju Ministarstvu, te daljnje postupanje pri unosu i prijenosu podataka na web stranicu nije u nadležnosti naše tvrtke”, odgovorili su na naš upit. Njihov je, dakle, stav da oni s bizarnim cijenama nemaju nikakve veze. Dapače, kažu da će nelogičnosti, koje smo im poslali u screenshotu, proslijediti Ministarstvu da se podaci isprave.
Ministarstvo ispod stola
Podaci su, kako smo spomenuli, i prije toga već ispravljeni jer se mijenjaju početkom i sredinom svakog mjeseca. Tako su promijenjeni i ovog tjedna pa čašica jogurta nije više ekscesno skupa niti je cijena toaletnog papira s deset rola smiješno bagatelna. No, i u ažuriranju se, po svemu sudeći, potkrala greška: u jutarnjim satima četvrtka primijetili smo da se smrznuti filetirani oslić može naći za manje od jednog eura. Par sati kasnije file oslića vratio se na uobičajenu i realniju cijenu.
Iz trgovačkog lanca čiji su proizvodi bili u pitanju nismo dobili komentar na ove bizarne pogreške. Nismo, međutim, objašnjenje dobili niti iz resora ministra Filipovića. Naša pitanja – kako je došlo do ovih pogrešaka, zbog čega ih Ministarstvo nije primijetilo i hoće li provjeriti sve cijene na čuvenoj stranici kako bi bili sigurni da nema još pogrešaka – zasad su ostala bez odgovora.
Četveroznamenkasta poskupljenja na vrhu stranice
No, nije teško zaključiti kolika je posjećenosti i relevantnost stranice “Kretanje cijena” kad se dogodilo da danima na njoj, ničim ometena stoji cijena jedne čašice jogurta (200 g) od preko deset eura. Ili, pak, pola litre piva (i to dvije vrste!) po cijeni koja bi na računu iz nekog restorana na Jadranu instantno našla put do društvenih mreža, s pripadajućim zgražanjem puka.
Jer, te cijene nisu bile zakopane negdje među bolno neatraktivnim nizovima brojki i slova, nego su se crvenile na vrhu ekrana kad bi se odabrala opcija koja pokazuje što je poskupjelo. Kako je sama ideja stranice da spriječi neopravdana poskupljenja, upravo je ta opcija vjerojatno najkorištenija od svih.
Osamdeset kuna za jogurt? Sve ok
Nekim čudom, međutim, nikome ništa nije bilo čudno. Ni ekipi koja je popisivala cijene (a koje su, kako kažu, prošle stroge kontrole), ni ljudima u Filipovićevom ministarstvu kojima valjda nije stalo do toga da im piše da jedan jogurt košta skoro 80 nekadašnjih kuna, ali ni građanima koji, kako veli premijerov savjetnik, hrle na spasonosnu stranicu Ministarstva gospodarstva.
Bit će ipak da je cijela stvar, zapravo, odavno propala. Da stranica napravljena u stilu baza podataka iz osamdesetih godina prošlog stoljeća ne zanima ama baš nikoga, čak više ni ljude koji su za nju zaduženi u samom ministarstvu. A onih 60-ak tisuća eura koliko je ukupno porezne obveznike koštala njena izrada i prikupljanje podataka? Ih, kako je krenulo to će ionako biti dosta tek za dva-tri jogurta.