Premijer se hvali usporavanjem inflacije, ali ovo je istina: hrana opet radikalno poskupljuje
Ponovno ubrzavanje rasta cijena hrane nije tek percepcija građana
Hrvatska je, čini se, rezervirala drugo mjesto u eurozoni kad je u pitanju visina stope inflacije pa su tako u siječnju samo građani Estonije, koji su s trona skinuli Slovake, bili pod većim udarom poskupljenja od Hrvata. Uz to inflacija se, kad je pitanju hrana, ubrzala i u siječnju. Cijene hrane u odnosu na prosinac porasle su za 1,1 posto, što je najveći mjesečni rast još od lipnja prošle godine, kada je poskupljenje hrane, s obzirom na početak turističke sezone, bilo očekivano.
Podatak je to Državnog zavoda za statistiku koji dokazuje da ponovno ubrzavanje rasta cijena hrane nije tek percepcija građana nego su cijene u dućanima opet počele brže rasti. I sve to se dogodilo dok je još na snazi Vladina mjera zamrzavanja cijena tridesetak prehrambenih proizvoda.
Što nam je premijer prešutio?
Naravno, premijer Andrej Plenković u svoju je objavu na X-u (nekadašnjem Twitteru) iz Bruxellesa uključio tek podatak da su u prosjeku potrošačke cijene u Hrvatskoj u siječnju bile 4,1 posto veće i da inflacija nastavlja usporavati.
To je točno, ali premijer ne govori ništa o tome da je Hrvatska zacementirala najviše pozicije kad je inflacija u pitanju te da je ona mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji omogućava usporedbu za cijeli EU, bila 4,8 posto. Da je i Slovačka, koja je dugo držala prvu poziciju, spustila inflaciju na 4,3 posto, a da je ispred Hrvatske samo Estonija, koja ima inflaciju od pet posto. Hrvatska nikada nije tako za dlaku bila blizu prvog mjesta.
Još je važnije poskupljenje hrane
Uz to, samo još Poljska ima stopu inflacije veću od četiri posto, a u svim ostalim državama u europodručju ona ne prelazi tri i pol posto. Primjerice, susjedna Italija imala je u siječnju inflaciju od 0,9 posto. Prosjek eurozone je 2,8 posto, što znači da je hrvatska inflacija gotovo dvaput snažnija od tog prosjeka. I da je Hrvatska još daleko od poželjnih dva posto.
Ipak, za hrvatske građane od svih tih brojki puno je važniji podatak da se rast cijena hrane u siječnju ubrzao.
Još u prosincu podaci Eurostata pokazali su da je lani Hrvatska bila na drugome mjestu po poskupljenju voća, povrća, ali i da je, primjerice, na vrhu po poskupljenju teletine u prošloj godini. Na to se sada nadovezalo mjesečno, siječanjsko poskupljenje, koje je najveće u posljednjih sedam mjeseci.
Hrvati mjere inflaciju cijenama hrane
U ukupnoj potrošnji hrvatskih kućanstava na hranu odlazi najviše novca, pokazali su to podaci Eurostata za protekle godine. Hrvatska je među onim zemljama, a uglavnom je riječ o državama iz srednjoistočne Europe, čija domaćinstva na hranu troše dvaput veći udio raspoloživog dohotka od prosjeka EU-a. No, podaci Eurostata stari su dvije godine i udio dohotka koji se troši na hranu sigurno je porastao. Dohodak je i u Hrvatskoj rastao, brže nego u većini članica Unije, ali još je više jačala inflacija, posebice kad je hrana u pitanju, pa je rastao i trošak za hranu u prosječnim plaćama.
Situacija je još teža za one koji svaki mjesec ne raspolažu prosječnim hrvatskim dohotkom, odnosno za stotine tisuća umirovljenika, ali i radnika koji zarađuju ispod prosjeka. A to je čak dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj.
HNB očekuje usporavanje rasta
Na te kućne budžete rast cijena hrane utječe najjače i za njih je inflacija, jer je mjere poskupljenjem hrane, znatno veća od prosječne. Slabljenje inflacije kad su cijene hrane u pitanju jedan je od temelja na kojem u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) grade očekivanje da će se u ovoj godini nastaviti usporavanje inflacije i da bi ona u prosjeku mogla iznositi četiri posto.
U Ministarstvu poljoprivrede tražili smo objašnjenje za nagli skok cijena hrane te procjene kako će se one kretati u sljedećim mjesecima, ali odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.