Seizmolog Kuk analizirao potrese kod Čiova: 'To je trusno područje, pričekajmo da vidimo je li se tamo nešto aktiviralo'
Dalmacija se jučer dva puta zatresla
Splitsko područje jučer su zatresla dva potresa, magnituda 3 i 3,8 prema Richteru, s epicentrom kod Čiova. Podrhtavanje se osjetilo diljem Dalmacije. Seizmolog Krešimir Kuk u emisiji Otvoreno rekao je da je splitsko područje inače seizmički aktivno.
“Recimo 2016. godine svega par kilometara od današnjih potresa smo imali potres magnitude 4,6 prema Richteru. Seizmička aktivnost u južnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji i oko granice s Hercegovinom je u zadnjih godinu dana nešto izraženija i ovo danas treba gledati u kontekstu tih događanja”, rekao je Kuk.
“Danas su bila dva potresa, proteklih dana na tom području nije bila izraženija seizmička aktivnost. Trebamo pričekati još neko vrijeme da vidimo je li se tamo nešto aktiviralo ili su ovo dva izdvojena potresa”, istaknuo je.
Banija se još trese, sve su to naknadni potresi
Još nisu dovršili analizu svih potresa u ovoj godini, a 2022. je na području cijele Hrvatske zabilježeno 20-ak tisuća potresa, kazao je. Godinu ranije, 2021. bilo ih je čak 27 tisuća. Naglasio je kako u seizmologiji nije pravilno vaditi prosjeke i po tome uspoređivati. Postoje periodi jače i slabije seizmičke aktivnosti, pojasnio je Kuk.
Uređaji i dalje svakodnevno registriraju puno potresa na Banovini. “Od ponoći do negdje dva sata danas ja sam analizirao četiri potresa na području Banovine, od magnitude 1,4 do 2,4 po Richteru. To sve spada u seriju naknadnih potresa koja traje već koju godinu”, rekao je.
Nakon jakog potresa slijede godine seizmičke aktivnosti
Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, geolog, rekao je kako ćemo posljedice potresa na Banovini iz 2020. vjerojatno osjećati još dugo. “Nakon jakog potresa slijede godine seizmičke aktivnosti. Moramo znati da su stijene pod jako visokom napetosti, taman na razini da puknu. Ne možemo znati hoće li opet puknuti ili neće. Možemo samo reći da postoji određena doza šanse da će se to dogoditi ponovno, kada – ne znamo, u kojim uvjetima – ne znamo”.
Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako fokus treba staviti na objekte starije gradnje. “One prije ’60-ih godina prošlog stoljeća, koji su rađeni bez ikakvih seizmičkih propisa. Tek nakon Skopskog potresa se uvodi relativno dobra praksa izvedbe zgrada, a nakon ’81. se uvodi konkretan tehnički propis koji obuhvaća gradnju”, kazao je.
Dodatan problem je bio i loše održavanje. “Promijenila se svijest građana o sigurnosti građevine u kojoj žive. Kojekakve intervencije u vlastite građevine su pale, ljudi se više ne usude raditi kritične zahvate jer imaju svijest da ih to može jednog dana skupo koštati”, naglasio je Uroš.
Gdje je seizmička aktivnost najjača?
Globalno postoje dva područja gdje je seizmička aktivnost najizrazitija, to su Pacifički vatreni krug gdje je najviše vulkana te tzv. Mediteransko-transazijski pojas, u koji spada i Hrvatska, objasnio je Kuk.
Seizmolog je kazao kako živimo na trusnom području koje je opasnije od nekih sjevernijih dijelova Europe, poput Austrije ili Njemačke, ali dosta manje opasno od područja južnije i jugoistočnije od nas, kao što su Albanija, Grčka i Turska, gdje su potresi češći i jači.