Teroristi koji su izveli masakr u Moskvi ne žele se zaustaviti u Rusiji. Analitičari: 'Ovog ljeta u Europi će imati idealnu metu'

Stručnjaci smatraju Olimpijske igre u Parizu posebice prikladnom metom za teroriste

8636927 07.03.2024 In this handout video grab released by the Russian Federal Security Service (FSB), FSB officers take part in an operation to suppress the activities of the Afghan affiliate of the international terrorist organization Islamic State (IS, banned in Russia), Wilayat Khorasan, whose members were planning to commit a terrorist attack with firearms on a synagogue in Moscow, in Kaluga region, Russia. The terrorists were eliminated in the Kaluga region, the FSB said in a statement. Editorial use only, no archive, no commercial use. Russian Federal Security Service,Image: 854574536, License: Rights-managed, Restrictions: ***
HANDOUT image or SOCIAL MEDIA IMAGE or FILMSTILL for EDITORIAL USE ONLY! * Please note: Fees charged by Profimedia are for the Profimedia's services only, and do not, nor are they intended to, convey to the user any ownership of Copyright or License in the material. Profimedia does not claim any ownership including but not limited to Copyright or License in the attached material. By publishing this material you (the user) expressly agree to indemnify and to hold Profimedia and its directors, shareholders and employees harmless from any loss, claims, damages, demands, expenses (including legal fees), or any causes of action or allegation against Profimedia arising out of or connected in any way with publication of the material. Profimedia does not claim any copyright or license in the attached materials. Any downloading fees charged by Profimedia are for Profimedia's services only. * Handling Fee Only 
***, Editors' note: THIS IMAGE IS PROVIDED BY RUSSIAN STATE-OWNED AGENCY SPUTNIK., Model Release: no
FOTO: Profimedia

Još 2019. godine, nakon dugotrajnog i intenzivnog sukoba s američkim, iračkim i kurdskim snagama, teroristi Islamske države izgubili su svu kontrolu nad bliskoistočnim teritorijima, pa su se nakon toga vratili pobunjeničkim taktikama, djelujući iz zabačenih skrovišta i nastavljajući s propagandnim naporima.

Organizacija koja je nekoć vodila samoproglašeni kalifat diljem Iraka i Sirije zapravo je metastazirala u tradicionalniju terorističku skupinu, s tajnom mrežom ćelija od zapadne Afrike do jugoistočne Azije. Ćelije su se upuštale u niz gerilskih i bombaških napada, kao i u pokoje ciljano ubojstvo.

SAD smatra da je ISIS-K odgovoran za napad u Moskvi

No, do sada niti jedna ćelija nije bila toliko nemilosrdna poput Islamske države iz Khorasana, koja je aktivna u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, a usmjerena je na napade u Europi i šire. Američki dužnosnici smatraju da je ta skupina, koju se često naziva ISIS-K, izvela napad u blizini Moskve u petak, gdje je prema posljednjim podacima ubijeno najmanje 137 osoba. Rusija je u međuvremenu podignula optužnicu protiv četvorice muškaraca, a prema snimkama iz sudnice, čini se da su ih Rusi pretukli i mučili.

Islamska država Khorasan je nedavno, u siječnju, izvela još jedan veliki bombaški napad u Iranu, u kojem su poginuli deseci, a na stotine ljudi je ranjeno. Napad je izveden tijekom komemoracije bivšem vrhovnom iranskom generalu Kasemu Suleimaniju, koji je bio meta američkog napada bespilotnim letjelicama prije četiri godine.

‘ISIS-K je značajan problem za borbu protiv terorizma’

Avril D. Haines, direktorica američke Nacionalne obavještajne službe (DNI), rekla je pred Senatom ovog mjeseca da je prijetnja koju predstavlja ISIS “i dalje značajan problem za borbu protiv terorizma”. “Većina napada koji se dogode diljem svijeta, za koje ISIS preuzima odgovornost, izveli su dijelovi te terorističke organizacije locirani izvan Afganistana”, rekla je Haines.

General Michael E. Kurilla, šef Središnjeg vojnog zapovjedništva, rekao je odboru Predstavničkog doma u četvrtak da ISIS-K “zadržava sposobnost i pokazuje volju da napadne interese SAD-a i Zapada u inozemstvu, u roku manjem od šest mjeseci i s vrlo malo do bez ikakvog upozorenja”.

Ukrajinci sigurno ne stoje iza napada na Moskvu, kaže SAD

Američki stručnjaci u nedjelju su odbacili optužbe Rusa da iza napada u Moskvi zapravo stoji Ukrajina. “Modus operandi bio je klasičan za ISIS”, rekao je Bruce Hoffman, stručnjak za terorizam pri Vijeću za vanjske odnose. Hoffman je istaknuo da je napad u Moskvi bio treći ISIS-ov napad na veliki koncertni prostor u sjevernoj hemisferi u posljednjih desetak godina.

Prvi takav bio je napad u pariškom kazalištu Bataclan u studenome 2015. godine, koji je bio u sklopu šire operacije na druge mete u gradu. Drugi takav zabilježen napad bio je onaj bombaša samoubojice na koncertu Ariane Grande u Manchester Areni u svibnju 2017. godine. Istraga je kasnije pokazala da je britanski MI5 mogao spriječiti taj napad.

Rusi ne vjeruju Amerikancima

Iz Rusije su danas rekli kako sumnjaju u tvrdnje SAD-a da je Islamska država odgovorna za napad na koncertnu dvoranu u blizini Moskve. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova dovela je u pitanje američke tvrdnje o odgovornosti spomenute džihadističke skupine koja je ne tako davno kontrolirala golema područja Iraka i Sirije. “Pažnja – pitanje za Bijelu kuću: Jeste li sigurni da je Islamska država. Možda biste trebali ponovo promisliti”, rekla je Zaharova.

Dodala je kako SAD želi prikazati ISIS kao “babarogu” kako bi zaštitila svoje “štićenike” u Kijevu i podsjetila da je SAD podržavao “mudžahedine” u borbi protiv sovjetskih snaga 80-ih.

Ranije ruski predsjednik Vladimir Putin nije spominjao ISIS-K u vezi s napadima, no rekao je da su pokušali pobjeći u Ukrajinu. Kazao je da ih je netko na “ukrajinskoj strani” trebao prebaciti preko granice. Ukrajina je zanijekala bilo kakvu umiješanost u napad, a predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Putina i “druge nasilnike” da pokušavaju prebaciti krivnju.

ISIS-K je možda došao do svojih granica

ISIS-K, koji su 2015. godine osnovali nezadovoljni pripadnici pakistanskih talibana, izbio je na međunarodnu scenu nakon što su talibani svrgnuli afganistansku vladu 2021. godine. Tijekom povlačenja američke vojske iz zemlje, ISIS-K je izveo samoubilački bombaški napad u međunarodnoj zračnoj luci u Kabulu u kolovozu 2021. godine, u kojem je stradalo 13 američkih vojnika i 170 civila. Amerika je potom dronovima napadala ISIS-K.

Od tada se talibani bore protiv ISIS-K-a u Afganistanu. Talibanske sigurnosne službe do sada su uspjele spriječiti skupinu u zauzimanju teritorija ili regrutiranju velikog broja bivših talibanskih boraca, tvrde američki protuteroristički dužnosnici.

No, sve veći broj i sve veći opseg napada iza kojih stoji ISIS-K povećali su se posljednjih godina s prekograničnim napadima na Pakistan, kao i sve većim brojem akcija u Europi. Većina tih napada koje su kanili izvesti u Europi je spriječena, što je možda dovelo i do procjene zapadnih obavještajnih službi da je skupina možda došla do granica svojih sposobnosti.

Niz uhićenja u Njemačkoj i Austriji

Njemačka i Nizozemska su u koordiniranoj akciji prošlog srpnja uhitile sedam tadžikistanskih, turkmenskih i kirgistanskih pojedinaca povezanih s mrežom ISIS-K, zbog sumnje da su planirali izvesti niz napada u Njemačkoj.

Trojica muškaraca uhićena su u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija zbog navodnih planova za napad na katedralu u Kölnu uoči Nove godine. Racije su povezane i s tri uhićenja u Austriji, te jednim u Njemačkoj, 24. prosinca. Te četiri uhićene osobe navodno su, prema sumnjama policije, djelovale kao podrška ISIS-K-u.

Američki i drugi zapadni protuteroristički dužnosnici kažu da su ove akcije organizirali nižerangirani operativci koji su relativno brzo otkriveni i spriječeni. “Do sada se ISIS-Khorasan prije svega oslanjao na neiskusne operativce u Europi kako bi pokušali izvesti napade koji bi im donijeli ugled”, rekla je Christine S. Abizaid, voditeljica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, pred odborom Predstavničkog doma u studenome.

UN je Tursku naveo kao logistički centar za ISIS-K

No, postoje zabrinjavajući znakovi da ISIS-K sada uči na greškama iz svoje prošlosti. U siječnju su maskirani napadači napali rimokatoličku crkvu u Istanbulu, pri čemu su ubili jednu osobu. Ubrzo nakon toga, ISIS je preko svoje službene novinske agencije Amaq preuzeo odgovornost za taj napad. Turske službe uhitile su 47 osoba, od kojih su većina državljani srednje Azije.

Turci su potom pokrenuli masovne protuoperacije protiv osumnjičenih za ISIS u Turskoj, Siriji i Iraku. Nekoliko europskih istraga rasvijetlilo je globalnu i međusobno povezanu prirodu financiranja ISIS-a, prema izvješću Ujedinjenih naroda u siječnju. U tom izvješću Turska je identificirana kao logističko središte za operacije ISIS-K u Europi.

ISIS-K je možda neizravno odgovoran za napad u Moskvi

Dužnosnici za borbu protiv terorizma smatraju kako su napadi u Moskvi i Iranu pokazali veću sofisticiranost, što pokazuje da skupina raspolaže višom razinom planiranja i sposobnostima upada u lokalne ekstremističke mreže. “ISIS-K je fiksiran na Rusiju posljednje dvije godine. Često kritiziraju predsjednika Putina u svojoj propagandi. ISIS-K optužuje Kremlj da ima muslimanske krvi na svojim rukama, zbog intervencija Moskve u Afganistanu, Čečeniji i Siriji”, rekao je Colin P. Clarke, protuteroristički analitičar u Soufan Group, njujorškoj sigurnosnoj konzultantskoj tvrtki.

Značajan dio pripadnika ISIS-K-a je srednjoazijskog podrijetla, a veliki kontingent srednjoazijskih ljudi živi i radi u Rusiji. “Neki od tih pojedinaca možda su se s vremenom radikalizirali, pa su mogli obavljati logističke zadatke, poput gomilanja oružja”, procjenjuje Clarke.

Daniel Byman, stručnjak za borbu protiv terorizma na Sveučilištu Georgetown, smatra da je “ISIS-K pod svoje okrilje okupio borce iz središnje Azije i Kavkaza, te da bi oni mogli biti odgovorni za napad u Moskvi, bilo izravno ili putem vlastitih mreža”.

Rusi i Iranci nisu ozbiljno shvaćali upozorenja

Rusi i Iranci očito nisu dovoljno ozbiljno shvatili javna i privatna, mnogo detaljna, upozorenja koja je američka vlada uputila Rusiji o planiranju napada ISIS-K. Moguće je i da su ih omeli drugi sigurnosni izazovi.

“Početkom ožujka američka je vlada podijelila s Rusijom informacije o planiranom terorističkom napadu u Moskvi. Također smo javno izdali savjet Amerikancima u Rusiji 7. ožujka. ISIS snosi isključivu odgovornost za ovaj napad – nije bilo nikakve ukrajinske upletenosti”, rekla je u subotu Adrienne Watson, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Napad na Moskvu ohrabruje ih za daljnje akcije po Europi

Ruske vlasti već su u petak objavile uhićenja nekoliko osumnjičenih za napade, no viši američki dužnosnici rekli su u nedjelju da još istražuju pozadinu napadača i pokušavaju utvrditi jesu li raspoređeni iz južne ili središnje Azije za ovaj specifični napad ili su već bili u zemlji kao dio mreže pristaša, koje je ISIS-K angažirao i poticao na izvođenje napada.

Stručnjaci za borbu protiv terorizma izrazili su zabrinutost u nedjelju da bi napadi u Moskvi i Iranu mogli ohrabriti ISIS-K da osnaži svoje napore u napadima u Europi, posebice u Francuskoj, Belgiji, Britaniji i drugim zemljama, koje su u posljednjih desetak godina već često napadali.

UN ima dokaze o nedovršenim akcijama na europskom tlu

U UN-ovu izvješću navodi se da “neki pojedinci podrijetlom sa Sjevernog Kavkaza i Srednje Azije, koji putuju iz Afganistana ili Ukrajine prema Europi predstavljaju, priliku za ISIS-K, koji nastoji potaknuti nasilne napade na Zapadu”. U izvješću se zaključuje da postoje i dokazi o “nedovršenim operativnim akcijama na europskom tlu koje vodi ISIS-K”.

Visoki dužnosnik zapadnih obavještajnih službi s kojim je razgovarao New York Times identificirao je tri glavna faktora koji bi mogli potaknuti operativce ISIS-K na napad – postojanje uspavanih ćelija u Europi, slike rata u Gazi i podrška ljudi koji govore ruski i žive u Europi.

Jedan veliki događaj zakazan za ljeto brine mnoge protuterorističke stručnjake. “Brinu me Olimpijske igre u Parizu. One bi bile vrhunska teroristička meta”, rekao je Edmund Fitton-Brown, bivši visoki dužnosnik UN-a za borbu protiv terorizma, koji je sada viši savjetnik Projekta za borbu protiv ekstremizma.