Vakula upozorava: i ožujak je bio među najtoplijima otkako postoje mjerenja. Objavio i prognozu za iduća dva kvartala
Vakula upozorava da bi manjak oborina mogao biti značajan u trećem kvartalu ove godine
Nakon veljače i ožujak je ponegdje bio ekstreman, a po temperaturi zraka među najtoplijima otkako postoje mjerenja, mjestimice i rekordan, navodi meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Očekuju se službene ocjene klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda. I prema preliminarnim podacima može se reći kako je ovaj ožujak nastavio dugi niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne i to iz klimatološkog razdoblja od 1990. do 2020. godine, najtoplijeg otkako postoje mjerenja, dodaje.
Mjesečno trajanje sijanja Sunca bilo je prosječno, mjestimice i manje od prosjeka pa je odstupanje u izmjerenim temperaturama zamjetnije – uglavnom su bile od 2 do 5 °C iznad prosjeka.
Zabilježena zamjetna odstupanja
Na Zavižanu je ožujak bio 4. najtopliji, u Dubrovniku i Splitu 3. u nizu najtoplijih, Gospiću, Rijeci i Zagrebu 2., a na Bilogori pokraj Pitomače i Puntijarki te u Daruvaru, Gradištu pokraj Županje, Krapini, Osijeku, Rabu i Sisku, vjerojatno i još kojegdje – rekordno topao. Mjerenja na osječkoj meteorološkoj postaji DHMZ-a postoje od 1899. godine, podsjeća Vakula.
“Ukupna mjesečna količina oborine bila je znatno manje ujednačena – od uglavnom manjka u odnosu na prosječne vrijednosti u istočnoj Hrvatskoj do viška, lokalno čak i rekordnog, u većini ostalih krajeva. Primjerice, u Osijeku je ovo bio jedan od sušnijih ožujaka posljednjih desetljeća – srećom, ne i najsušniji, a u Zadru nikad kišovitiji, ponajviše zbog za ožujak iznimno velike dnevne količine oborine – od 10. ožujka u 7 sati do 11. ožujka u 7 sati izmjereno je čak 163,6 litara kiše po četvornome metru!?”, navodi Vakula.
“A do tada je dnevni rekord za ožujak bio ‘samo’ 67,1 mm oborine. Novi dnevni rekordi dan kasnije su zabilježeni i još ponegdje, primjerice u Krapini, Križevcima i Varaždinu. Srećom, mjesečni rekordi na tim meteorološkim postajama DHMZ-a nisu nadmašeni”, dodaje. Po srednjoj temperaturi zraka prva tri mjeseca, ova je godina posvuda 1. ili 2. u nizu najtoplijih, uz odstupanje od prosječne tromjesečne temperature zraka uglavnom za 3-4 °C.
Prognoza za sljedeća 2 tromjesečja
Sljedeća dva kvartala bit će barem malo toplija od prosječnih, a ne treba začuditi ako negdje budu i ekstremna. Najveće šanse za odstupanja od prosjeka su u travnju jer je moguće da nas nakon prolaznog i kratkotrajnog osvježenja očekuje novo zatopljenje, posebno u kontinentalnim krajevima.
Iako je teško prognozirati toliko unaprijed, Vakula upozorava da bi manjak oborina mogao biti značajan u trećem kvartalu ove godine pa poziva “na prilagodbu za sušnije ljeto, a posebice kolovoz”.
Upozorava da je najbolje pratiti kratkoročne vremenske prognoze, a posebno upozorenja za opasne meteorološke pojave koje objavljuju stručnjaci DHMZ-a, poput narančastog i žutog meteoalarma koji je objavljen za ponedjeljak i utorak.