Alzheimer se ne može izliječiti, no ako ga otkrijemo dovoljno rano moguće ga je usporiti. Evo simptoma

Jednom, kad vam roditelji uđu u određenu dob, počinjete se bojati da gube pamćenje. Svaki put kada se vaša majka ne može sjetiti gdje je stavila ključeve ili naočale, pomislite da je to početak kraja. Danas nema još lijeka za Alzheimerovu bolest. Ali još uvijek ima nade. Simptome Alzheimerove potrebno je na vrijeme uočiti da bi se pacijenti liječili dostupnim lijekovima već u ranoj fazi. Rano otkrivanje bolesti omogućava pacijentima da žive dulje. Zbog toga je važno znati na što trebamo obratiti pozornost.

Najočitiji znak bolesti je, naravno, gubitak memorije koji dolazi u puno oblika. Neki ljudi su konfuzni oko vremena ili mjesta, teško planiraju obaveze, bore se s riječima, donose loše prosudbe, uz druge kognitivne probleme. Ali postoje i manje očiti prvi znaci prije nego bolest napreduje. Primijetite li ove rane znakove kod bliske osobe, otiđite s njome liječniku jer i manjak vitamina, rekcija na lijekove ili depresija mogu biti potencijalni razlozi problema, ne mora biti Alzheimerova bolest. Drugi uzroci se uglavnom mogu liječiti. Ovo su četiri rana simptoma Alzheimerove bolesti na koje bi trebali obratiti pozornost.

Apatija

Moguće je da se neka osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti povlači iz socijalnih aktivnosti koje su je inače činile sretnom, odlazak u kino, ručak s prijateljima ili igra s unucima. Kao da sužavaju okruženje u kojemu se osjećaju ugodno. Ova nevoljkost se može uvući u živote Alzheimerovih bolesnika u vrlo ranim fazama bolesti. Istraživanja pokazuju da ravnodušnost ili apatija kod ljudi s blagim kognitivnim smetnjama može predvidjeti napredovanje u razvoju do pune Alzheimerove bolesti.

Promjene u higijeni i izgledu

Apatija može utjecati na dnevnu rutinu. Neki ljudi s Alzheimerovom bolesti mogu nositi istu odjeću nekoliko dana za redom ili prestaju voditi računa o svojoj kosi i svakodnevnom tuširanju. U ranoj fazi bolesti, kada se apatija povećava, osoba manje brine kako izgleda. Obitelj ima ključnu ulogu u zapažanju ovih simptoma.

Tjeskoba i depresija

Ako osoba sama primjećuje kako je zaboravna, to je može učiniti tjeskobnom. Tjeskoba izazvana Alzheimerovom bolesti može imati oblik stalnog postavljanja pitanja. Novi okoliš može pokrenuti anksioznost, pa će stalno pitati kamo idemo, što radimo, gdje odlazimo. Ovo izgleda kao povećana pozornost na detalje ali može zapravo biti prikrivanje jer se zapravo ne sjeća razgovora u kojem je dobila sve odgovore. Čini se da postoji veza između dijagnoze depresije i kasnijeg nastanka Alzheimerove ili drugih vrsta demencije. Nije posve jasno, da li depresija uzrokuje demenciju ili je depresija reakcija na nju.

Promjene vida

Starija odrasla osoba u ranom stadiju Alzheimerove bolesti može konzultirati oftalmologa oko problema vida i otkriti da im je s vidom sve u redu. To može biti problem vizualnog procesuiranja jer stražnja strana mozga odumire brže kod određenih oblika bolesti. Moguće je da ove promjene mozga izazovu promjene osjeta mirisa ili sluha kod nekih bolesnika. Promjene vida mogu biti i znak drugih vrsta demencija, kao Lewy Bodyjeva bolest.