Dabrovi masovno migriraju na sjever, to brine znanstvenike

Dabrovi mogu potpuno transformirati krajolik. Progrizu drveće, grade brane i poplavljuju nova područja kako bi stvorili ribnjake, čime su dobili titulu “inženjera ekosustava”. No migracija ovih graditelja prema sjeveru brine znanstvenike, piše Newsweek. Novo izvješće o dabrovima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu dio je godišnjeg izvješća o Arktiku.

Uspoređujući desetljećima stare snimke iz zraka regije na zapadu Aljaske s novijim, znanstvenici su otkrili da se broj ribnjaka koje su stvorili dabrovi u posljednjih dvadeset godina udvostručio. Pronašli su više od 12.000 ribnjaka, a na tome istome području 1955. godine nije bilo niti jednoga, prenosi CBS.

“Postoje područja Aljaske koja prije 50 godina nisu imala tragove dabrova, a sada su zasićena. Samo je pitanje vremena kada će krenuti još sjevernije. Kada uzmete u obzir da se to isto vjerojatno događa u ostatku Arktika u Kanadi i Rusiji, to daje predodžbu o opsegu ove promjene”, kaže ekolog za Sveučilišta Aljaska Ken Tape za The Guardian.

Otapanje smrznutog tla

Kada grade brane, dabrovi mogu stvoriti plitke vodene bazene. Oni povećavaju ukupnu površinsku vodu u regiji, izazivajući zabrinutost jer su takvi ribnjaci topliji od okolnog leda, pa uzrokuju otapanje trajno smrznutog tla, permafrosta. Odmrzavanje permafrosta oslobađa ugljični dioksid i metan koji su tamo godinama pohranjeni, objašnjava Newsweek.

Znanstvenici su primijetili dramatičan porast površinske vode u cijeloj regiji, a oko 66 posto povećanja pripisali su prisutnosti dabrova, izvještava CBS. Ta jezera ubrzavaju učinke klimatskih promjena.

Dodatnu brigu predstavlja i to kako će preoblikovani krajolik utjecati na domorodačke zajednice na Aljasci. Dabrove brane mogle bi utjecati na hranu i riblju populaciju te otežati pristup čamcima. Trenutno su u tijeku dodatna istraživanja kako bi se analiziralo kako će dabrovi utjecati na ekosustav i egzistenciju autohtonog stanovništva.

Ne zna se uzrok migracija

Nije poznato zašto su dabrovi krenuli prema sjeveru. Moguće je da se radi o kombinaciji dvaju faktora: učinci toplije klime, jer je vegetacija postala bujnija pa je regija pogodnija za dabrove, ili je razlog to što sjevernije nema grabežljivaca pa su sigurniji, piše The Guardian.

“Ne znamo zašto je došlo da migracija, ali znamo da dabrovi imaju značajan utjecaj na ekosustave koje koloniziraju”, rekla je Helen Wheeler s Anglia Ruskin Sveučilišta.