Izgleda da će nam uz cjepivo i dalje trebati druge terapije koje djeluju protiv Covida-19

Zašto još ne treba otpisati druge dostupne lijekove

Doctor in protective suit inject vaccine shot to patient. Immunity stimulation to minimize risk of coronavirus infection. Covid-19 vaccination concept. Flat vector illustration.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Kada je američkom predsjedniku Trumpu dijagnosticiran Covid-19, jedna od najmodernijih eksperimentalnih terapija koju je primio bila je smjesa monoklonskih antitijela, piše Mic.

Ipak, cjepivo će uskoro biti dostupno pa se postavlja pitanje trebaju li nam onda druge terapije. Tijekom zadnjih mjeseci javnost je saznala za mnoge tretmane koji se koriste u borbi protiv Covida-19.

Terapije koje se koriste

Među njima je antivirusno sredstvo poput remdesivira koje sprječava replikaciju virusa u ljudskim stanicama. Rekonvalescentna plazma iz krvi davatelja koji su se oporavili od bolesti može sadržavati antitijela koja suzbijaju virus.

Steroidi poput deksametazona mogu modificirati i smanjiti opasna upalna oštećenja pluća, usporavajući respiratorno zatajenje. Prije koji dan američka Agencija za hranu i lijekove dala je odobrenje i za bamlanivimab, monoklonsko antitijelo kompanije Eli Lily.

Monoklonska antitijela posebno obećavaju jer mogu neutralizirati virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest i blokirati njegovu sposobnost da zarazi stanice. Ovo bi mogla biti spasonosna intervencija kod ljudi koji nisu u stanju postići snažan prirodni imunološki odgovor na virus.

I uz cjepivo nam trebaju drugi lijekovi

Čak i kad cjepivo postane dostupno, i dalje će nam biti potrebne odgovarajuće terapije u kontroli pandemije.

Sve dok veliki postotak populacije nema imunitet na zaraznu bolest, bilo cijepljenjem ili nekontroliranim širenjem kroz zajednicu, svijet se u borbi protiv Covid-19 mora oslanjati na drugo oružje.

Zajedno s prethodno spomenutim terapijama, monoklonska antitijela mogu nam biti još jedno sredstvo za neutraliziranje virusa.

Cjepivo ne djeluje istog trena

Ta umjetno stvorena antitijela nude svijetu mogućnost imunoterapije slične upotrebi rekonvalescentne plazme, ali s preciznijim djelovanjem. Iako će cijepljenje pomoći u zaštiti, neće se dogoditi odmah, na 100 posto populacije.

Još ne znam ni koliko učinkovito će biti. Cjepivo ne djeluje trenutno. Potrebno je nekoliko tjedana da se stvori snažan odgovor. A u međuvremenu monoklonska antitijela mogu pomoći uklanjanju virusa koji se množi u tijelu.

Liječenje monoklonskim antitijelima oponaša prirodni imunološki odgovor tijela i cilja strane agense, poput virusa. Postoje i monoklonska antitijela koja ciljaju stanice karcinoma. U 2019. godini sedam od 10 najprodavanijih lijekova bila su monoklonska antitijela.