Jedna tvrtka je objavila da stavljaju svinjske gene u sojino zrno da bi se moglo proizvesti ukusnije lažno meso

Gaston Paladini, izvršni je direktor Moolec Sciencea, tvrtke za molekularni uzgoj životinjskih proteina na usjevima. Ideja tvrtke je pretvoriti biljke u sićušne tvornice koje na poljima mogu proizvoditi visokovrijedne proteine koji bi se mogli koristiti kao dopuna postojećim proizvodima ili pružiti mesnu težinu biljnoj hrani, piše Wired.

Gastonov djed, koji je bio talijanski imigrant u Argentini, pokrenuo je tvrtku Paladini koja je postala jedan od najvećih argentinskih proizvođača mesa.

Mesnat okus

U lipnju su iz Mooleca objavili da su umetnuli svinjske gene u biljke soje, u staklenicima tvrtke u Wisconsinu. U nekim zrnima soje više od četvrtine topivih proteina identificirani su kao svinjski. “Zrno ima ružičastu nijansu i mesnat okus”, opisuje Paladini, iako se još čeka na potpunu analizu nutritivne kvalitete.

Sljedeće godine nadaju se da će soju ispitivati na otvorenim poljima u Wisconsinu.

Tvrtke koje se bave biljnom proizvodnjom mesa mogle bi biti posebno zainteresirane za životinjske bjelančevine uzgojene na ovaj način. U SAD-u prodaja proizvoda biljnog porijekla je u padu pa se sve više start-upova nada da će stvoriti sastojak koji će biljnim hamburgerima i kobasicama dodati mesni okus.

Tržište vrijedno milijarde dolara

Osim poboljšanja mesa biljnog porijekla, Paladinija zanima globalno tržište mesa vrijedno milijarde dolara. Mnogi mesni proizvodi sadrže iznenađujuće mali udio pravog mesa.

U Velikoj Britaniji kobasice mogu sadržavati tek 42 posto svinjskog mesa da bi imale oznaku svinjske kobasice, sve ostalo su arome i punila, često iz zrna soje.

Dodavanje mesnatijih sojinih zrna moglo bi poboljšati ove proizvode, uz istovremeno smanjenje troškova, kaže Paladini.

SAD blaži prema GMO proizvodnji

Paladini radi i na grašku koji sadrži goveđe proteine i na šafranikama modificiranima da proizvode jedan od glavnih enzima koji pomaže grušanju mlijeka u čvrsti sir.

Tvrtka Moolec je fokusirana na soju i grašak jer za te proizvode već postoje ogromna tržišta, pa se Paladini nada da će bolje reagirati na dotjeraniju verziju usjeva koji već poznaju.

Europska unija strogo kontrolora genetski modificirane organizme, pa je Paladini okrenut Argentini i SAD-u gdje su zakonodavci znatno blaži prema GMO.