Kako se formira elita: više od jedne trećine najbogatijih Amerikanaca pohađalo istih osam sveučilišta

Više od trećine najbogatijih ljudi u SAD-u pohađalo je neki od osam elitnih sveučilišta, prema novoj studiji konzultantske kuće Henley & Partners.

Kako piše CBS News, u Americi živi 9600 takozvanih centimlijunaša, odnosno ljudi čije je neto bogatstvo veće od 100 milijuna dolara. Prema izvješću, oko 35 posto njih pohađalo je jedno od osam američkih sveučilišta: Harvard, MIT, Stanford, Sveučilište Pennsylvania, Columbia, Yale, Cornell i Princeton.

Upisuju se djeca bivših studenata

Izvješće stiže usred bitke oko budućnost upisa na vrhunske američke fakultete, a Vrhovni sud trenutno razmatra afirmativno djelovanje pri upisima. To znači da se prilikom upisa uvažavaju društvene nejednakosti kandidata, poput imovinskog ili statusa manjine, temeljem kojih se stiče prednost pri upisu.

U isto vrijeme, mnogi su elitni fakulteti na udaru kritika zbog praksi kao što je nasljedni upis, što znači da se prednost daje djeci bivših studenata. Kritičari upozoravaju da to jača privilegije i povećava bogatstvo.

Postotak upisanih na vrhunske fakultete i sveučilišta u odnosu na broj zainteresiranih pao je na rekordno niske razine, što znači da se sve više kandidata natječe za manji broj mjesta. Prošle je godine Harvard, na primjer, upisao 3.19 posto kandidata, što je najmanji udio ikada otkada je slavno sveučilište osnovano prije 386 godina.

Studenti s Ivy Leaguea zarađuju više

Jedan od četiri centimlijunaša radi u financijama, ali jedan od njih sedam zaradi svoje bogatstvo u tehnološkoj industriji, sektoru za koji Henley & Partners predviđa da će generirati najviše centimilijunaša tijekom sljedećeg desetljeća.

Diplomiranje na fakultetima Ivy League ili na elitnom sveučilištu specijaliziranom za tehnologiju, kao što je MIT, nije garancija da će osoba postati centimilijunaš, pa čak ni da će po prihodima pripadati srednjoj klasi. Ali postoji jasna tendencija da diplomanti Ivy League sveučilišta zarađuju znatno više od ostalih diplomiranih studenata deset godina nakon ulaska na tržište rada.

U drugim zemljama situacija je gora

Oni će u prosjeku zarađivati oko 125.000 dolara godišnje, u odnosu na 85.000 dolara koliko iznosi zarada za druge nositelje diplome prvostupnika. “Pristup vrhunskome obrazovanju maksimizira izglede za izgradnju većeg međugeneracijskog uspjeha i bogatstva”, napominje u izvješću John Milne, voditelj sektora obrazovnih usluga u Henley & Partners.

Koncentracija ultrabogatih diplomaca nekolicine elitnih škola još je veća u drugim državama, poput Egipta i Južne Afrike. Ondje je oko 10 do 20 posto ultarbogatih pohađalo isto elitno sveučilište. U SAD-u je, usporedbe radi, Harvard pohađalo oko sedam posto ultrabogatih. Koncentracija u SAD-u u odnosu na druge zemlje nije tako ekstremna zbog velikog broja sveučilišta u zemlji.