Koga se i kada smije proglasiti pozitivnim i bez testa? HZJZ je upravo objavio preciznije upute

Ministar zdravstva Vili Beroš prošlog je tjedna izazvao dosta nejasnoća oko testiranja na koronavirus, kada je, među ostalim, ustvrdio da bi liječnici mogli tretirati osobe kao oboljele, čak i ako nisu testirane. Beroš je nabrajao koje sve kategorije imaju prednost, ako su kapaciteti za testiranje ograničeni, pa je onda spomenuo i osobe koje “nisu prioritet za testiranje”, a u samoizolaciji su zbog bliskog kontakta i imaju simptome.

Njih bi, kazao je ministar, liječnik primarne zdravstvene zaštite, epidemiolog ili školski liječnik, ako se radi o djetetu, trebali tretirati kao oboljele i poslati ih u izolaciju od deset dana od početka simptoma. Tada, međutim, nije bilo sasvim jasno je li to zbilja nova, generalna praksa – da se nekoga i bez testa, u određenim okolnostima, tretira kao oboljelog?

Detaljnije upute HZJZ-a

U uputama koje je danas objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ta je situacija malo detaljnije pojašnjena. “Dijagnoza COVID-19 bez testiranja (to se klasificira kao vjerojatan slučaj) se koristi samo kad postoji jasna izloženost laboratorijski dokazanoj zaraženoj osobi unazad 14 dana i to za ljude koji ne pripadaju gore navedenim kategorijama”, piše u dokumentu.

Pod ‘gore navedenim kategorijama’ misli se na osobe kojima se dijagnoza ne smije postaviti bez testiranja, a to su osobe za koje nije poznato da su bile izložene virusu unazad 14 dana, osobe koje su dio kolektiva, bolničke pacijente i osoblje, korisnike i osoblje domova za starije osobe te osobe čija daljnja terapija ovisi o rezultatu testiranja. Kao primjer navode čovjeka s upalom pluća – ne može se odmah proglasiti da je pozitivan na koronu, jer možda je uzrok neki drugi i zahtijeva specifično liječenje. Dakle, ovim kategorijama ljudi ne smije se dijagnosticirati Covid-19 bez testiranja.

O brzim testovima

U dopunjenim uputama piše i da se ljude, koje liječnik – zbog spomenutih okolnosti – tretira kao oboljele, mada nisu testirani, može testirati brzim antigenskim testom unutar pet dana od početka bolesti. “Nakon više od pet dana od početka bolesti, brzi antigenski testovi su nepouzdani za potvrdu bolesti”, ističe se.

U dokumentu su detaljnije pojašnjeni i uvjeti za primjenu brzih antigenskih testova. Oni se, dakle, mogu koristiti za dijagnostiku kod simptomatskih osoba u prvih pet dana bolesti. “Ako je brzi antigenski test unutar pet dana od početka simptoma negativan, ili je prošlo više od pet dana od početka simptoma, bolesnika treba testirati PCR testom”, navodi se.

“Brzi antigenski testovi se zbog niže osjetljivosti u odnosu na PCR testove, ne koriste za isključivanje COVID-19. Negativni nalaz brzog antigenskog testa treba potvrditi PCR testom kako bi se isključio lažno negativni nalaz”, piše, među ostalim, u nadopunjenim kriterijima HZJZ-a koje niže možete pročitati u cijelosti.