Mogu li nove mjere spasiti Hrvatsku i Europu od još jednog lockdowna?

Sve veći broj europskih zemalja uvodi ili najavljuje skoro uvođenje strožih ograničenja u društvenom i gospodarskom životu, u pokušaju da suzbiju ubrzano širenje zaraze koronavirusom. U posljednjih nekoliko dana, vijesti o novim restrikcijama stižu iz Češke, Francuske, Španjolske, Italije, Velike Britanije, Belgije, s Islanda…

Nove mjere nameću, naravno, pitanje trebaju li se Europljani pripremiti za ponovno proživljavanje proljetnog scenarija – života pod strogim ograničenjima, bez putovanja i odlaska na posao, bez kino projekcija i kazališnih predstava, sa zatvorenim trgovinama, restoranima i kafićima? Ili je ubrzano uvođenje restrikcija zapravo pokušaj europskih vlada da se nastavi kakav-takav normalan život u doba epidemije?

Kakvo je trenutno stanje?

Situacija s brojem zaraženih u Europi već je neko vrijeme zabrinjavajuća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je prije tri tjedna europske vlade da je razina prijenosa Covida-19 u Europi alarmantna.

Usporedili smo ovotjedne podatke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) za države članice Europske unije s onima otprije mjesec dana. ECDC, među ostalim, vodi statistiku o broju novih slučajeva zaraze na sto tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana. Što je brojka veća, to se zaraza brže širi.

Iz tih je podataka vidljivo da se, u odnosu na početak rujna, situacija u mnogim europskim zemljama doista pogoršava. Primjerice, Španjolska ima rast sa 240,6 slučajeva s početka rujna na 319,3; u Francuskoj je zabilježen skok sa 122,2 na 246,8; u Češkoj, pak, sa 58,5 na ovotjednih 311,8.

Spominje li se novi lockdown?

Prije dva tjedna Europska komisija upozorila je članice EU-a da moraju postati svjesnije opasnosti od drugog vala pandemije i poduzeti učinkovite korake kako bi se spriječilo ponavljanje proljetnog scenarija, potpuna blokada gospodarstva i društva. “Moramo izbjeći situaciju u kojoj vlade smatraju da nemaju drugog izbora, nego nametnuti opću karantenu”, kazala je tada europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides.

Novi lockdown je scenarij koji europske države pod svaku cijenu žele izbjeći. O tome je prije dva dana vrlo jasno govorio talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza. Talijanska vlada radi „danonoćno“ kako bi izbjegla novu karantenu, prenio je Reuters Speranzin istup na RAI-ju.

„Generalni lockdown imao bi kulturne, ekonomske i socijalne posljedice koje si država ne može priuštiti“, bio je vrlo otvoren resorni ministar zemlje koja je u proljetnom valu pandemije bila jedna od najteže pogođenih i koja je tada vrlo rano uvela nacionalnu karantenu.

Traže li stručnjaci novi lockdown?

Irski zdravstveni dužnosnici, koji su tamošnju vladu savjetovali i u vrijeme proljetnog vala, preporučili su da se uvede nova nacionalna karantena u trajanju od četiri tjedna. Vlada je to noćas odbila. Prema medijskim izvješćima, ovo je prvi puta da je irska vlada odbila preporuke svojih zdravstvenih savjetnika.

Radi se o ozbiljnom otklonu od preporuka savjetnika, do kojeg je, kako piše Irish Times, došlo nakon niza vrlo napetih sastanaka tijekom ponedjeljka. Pravdajući odluku, irski premijer Micheal Martin prilično se otvoreno pozvao na potrebu da se zaštiti gospodarstvo. U obraćanju javnosti kazao je da bi povratak na lockdown doveo do gubitka stotina tisuća radnih mjesta te da vlada mora štititi živote ljudi, ali i njihovu egzistenciju.

Zašto (zasad) nije izgledna karantena?

Uvođenje strožih restrikcija, kako smo u ponedjeljak već pisali, trenutno je prilično lokalizirano. U Španjolskoj, primjerice, pod novim, strožim pravilima ne žive, kao proljetost, svi Španjolci, nego su ograničenja uvedena za pojedina područja, poput Madrida.

Naravno, budući da se radi o velegradu, novim mjerama zahvaćeno je više milijuna ljudi, kao i, recimo, u Parizu, pojedinim nizozemskim gradovima i tako dalje. I unutar tih područja, restrikcije su finije kalibirirane nego na proljeće. Na primjer, uglavnom nema generalnog zatvaranja ugostiteljskih objekata, ali im je ograničeno radno vrijeme.

Europske vlade nadaju se, očito, da će takvim, ciljanim pristupom – ciljanim u pogledu lokacija, ali i samih mjera – izbjeći generalnu karantenu koja je nanijela golemu štetu europskim gospodarstvima. Strože mjere bi, dakle, trebale omogućiti suživot s virusom, umjesto potpunog zatvaranja (s obzirom da je jesen/zima i sezona drugih respiratornih bolesti, u konačnim procjenama ipak treba biti oprezan).

Ima li sličnosti sa švedskim modelom?

Švedski liberalni model suočavanja s koronavirusom bio je (i još uvijek jest) predmet javnih rasprava i kritika. Telegram je nedavno pisao o tome je li se Švedskoj na kraju isplatio pristup zbog kojeg je tijekom proljeća postala globalna vijest.

Budući da se oko švedskog modela još uvijek vode polemike, prilično je izvjesno da nijedna europska vlada neće otvoreno govoriti o tome da, umjesto karantene, bira liberalniji švedski pristup. Uostalom, nije niti moguće tek prekopirati mjere koje su uvodile švedske vlasti jer je situacija svake države specifična.

Unatoč tome, ciljane restrikcije koje se trenutno uvode po europskim zemljama podsjećaju na pristup Stockholma: oni su, recimo, proljetos ograničili okupljanja, zatvorili dio obrazovnih ustanova, poput fakulteta, a ljudima preporučili rad od kuće. No, osnovne škole ostale su otvorene, kao što je sada slučaj u drugim državama koje uvode strože mjere; restorani su i dalje radili, ali uz propisane mjere (ugostitelji su goste morali posluživati samo za stolom, a ne za šankom, te osigurati dovoljan razmak između stolova) – slično kao što je trenutno u drugim europskim državama.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Troznamenkaste brojke zaraženih u Hrvatskoj više gotovo da i nisu posebna vijest. I danas je, prema podacima Stožera civilne zaštite, 247 novih slučajeva zaraze. Mada je riječ o značajno veći brojkama nego u proljeće ove godine, mogućnost novog nacionalnog lockdowna se ne spominje.

Kako smo već jučer izvijestili, mjere za suzbijanje epidemije donose se i u Hrvatskoj lokalno i ciljano – postrožavaju se tamo gdje se smatra nužnim zbog pojave žarišta. Takav način donošenja mjera u skladu je s najavama iz kolovoza kada je šef Nacionalnog stožera i potpredsjednik Vlade Davor Božinović ustvrdio da ljudi na terenu bolje poznaju situaciju. I današnja najava o maskama može se gledati u kontekstu pokušaja da se uvođenjem strožih mjera izbjegne generalno zatvaranje.

Kao i druge europske zemlje, proljetni lockdown snažno je pogodio domaće gospodarstvo. U drugom tromjesečju BDP nam je pao rekordnih 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Stoga je logično očekivati da će u Banskim dvorima, da citiramo talijanskog ministra, raditi danonoćno kako bi pod svaku cijenu izbjegli nacionalnu karantenu.