Život

Mogu li škole uopće realizirati ove mjere za koronu? Pričali smo s ravnateljima, muči ih hrpa nejasnoća

Provjerili smo kako pripreme za novu školsku godinu izgledaju u praksi

Dugoočekivane upute prema kojima će se odvijati nastava od 7. rujna u ponedjeljak su objavljene u Ministarstvu obrazovanja i momentalno su izazvale mnoštvo reakcija. S jedne je strane teza kako je pohvalno da se, pandemiji usprkos i nakon proljetnog online iskustva, odgojno-obrazovni rad odvija neposredno u školskim i vrtićkim ustanovama, no s druge strane pojavljuje se niz pitanja o provedivosti uputa u realnosti vrtićkih grupa i školskih učionica.

Telegram je provjerio s nekoliko ravnatelja, kao i sindikalnim predstavnicima, kakva je situacija na terenu što se tiče epidemioloških pravila po kojima se nastava mora odvijati. Željko Stipić, šef Sindikata Preporod, smatra kako se friške upute zapravo svode na – zaštitne maske. “Ono što su Blaženki Divjak bili tableti, to su Radovanu Fuchsu zaštitne maske. Maske su predstavljene u uputama kao nešto što sve rješava, a zapravo rješava malo toga”, ističe Stipić, inače profesor hrvatskoga jezika i književnosti koji se 7. rujna također vraća u učionicu.

Rješenja za koja je nužan novac

Za sva ostala predložena rješenja, poglavito cijepanje razreda popola kako bi se osigurala adekvatna distanca, Stipić kaže da ona nužno znače dodatna financijska sredstva. “Ako pola razreda imate kod kuće, a pola u školi, trebaju vam dopunski učitelji, a za to vam treba dodatno zapošljavanje i dodatan novac. Talijani su za to izdvojili velike novce”, kaže šef Preporoda. Dopunske učitelje, ističe, može se osigurati tako da se onima s nepunim radnim vremenom poveća satnica, da se zaposle ljudi s burze ili da se, ako nastavnika kojih nedostaje nema na burzi, aktivira učitelje koji su dvije-tri godine u mirovini, koji mogu raditi, uhodani su i spremni uskočiti.

“No, sve to ima svoju cijenu, a rješenje u kojem se sve vrti oko maski zasigurno je najštedljivije i pitanje je hoće li to uopće u praksi biti rješenje”, smatra Stipić. Podsjeća na deficit u (ne)savladanom gradivu iz prošle školske godine, uz opasku kako ne vidi da je Fuchsovo ministarstvo nešto napravilo po tom pitanju. Smatra i kako je situacija pred jesenski početak škole bitno drukčija od proljetnog strelovitog prelaska na online školu.

“Stvar je u šoku. Tada smo svi bili šokirani i nismo mogli ni zamisliti da ćemo se preko noći prebaciti na takav oblik. No, s takvim je šokom stvar da ga ne možete ponoviti i sada ljudi postavljaju sva ova, brojna pitanja”, kaže i zaključuje kako su u resoru tijekom proljeća i nastave na daljinu nastale ozbiljne uštede jer se nastavnicima nije isplaćivao dodatak za smjenski rad kao niti naknada za prijevoz.

‘Vatreno krštenje’ u svibnju

Nazvali smo i Juru Kunca, ravnatelja Osnovne škole Split 3, s namjerom da saznamo kako će funkcionirati nastava pod epidemiološkim mjerama u trosmjenskoj školi. Međutim, Kunac nam kaže da od nove školske godine škola kreće s radom u dvije smjene, što ih posebno veseli. “Neovisno o pandemiji koronavirusa, imali smo u planu prelazak na dvije smjene, imamo jedan razred manje nego prošle godine i mislim da ćemo uspjeti osigurati sve propisane mjere”, govori ravnatelj Kunac.

Pojašnjava kako su vatreno krštenje imali 11. svibnja kada su se nakon lockdowna u školu vratili najmlađi učenici i kada su uspjeli ispoštovati sve nužne mjere. Nešto sjevernije, u zadarskoj Strukovnoj školi Vice Vlatkovića, za nastavu je sve spremno već desetak dana. Ravnatelj Tihomir Tomčić kaže da su kreirali sličan model kakav je jučer predstavljen u Ministarstvu. Kako su strukovna škola, poseban je izazov izvođenje praktične nastave, no ravnatelj objašnjava da u njenom provođenju ne bi trebalo biti nikakvog problema.

Dijeljenje razreda u praksi

“Praktična nastava u školskim će se radionicama održavati dva dana tjedno po osam sati kako bi se osigurala distanca, a praksa učenika koji je obavljaju u svijetu rada kod obrtnika, zapravo je i manji problem jer se radi o manjem broju učenika i moguće je osigurati distancu”, objašnjava Tomčić. Škola inače dijeli zgradu s Tehničkom školom i do ljetos su svi pohađali nastavu u jednoj smjeni što će se sada promijeniti; izmjenjivat će se u turnusima svakoga tjedna. Osim toga, Tomčić kaže kako će učenici pojedinih, brojnijih razreda biti podijeljeni u dvije grupe i dolazit će u školu svaki drugi tjedan.

Kako je dijeljenje razreda popola zamisao i samog Ministarstva, pitamo Tomčića kako će kod njih u praksi to izgledati. “U tjednu kada su u školi, učenici s nastavnicima obrađuju gradivo, a istodobno iz njega dobivaju zadaću za idući tjedan kada će biti kod kuće. U tom će im tjednu nastavnici biti na raspolaganju putem platforme Teams, dok će u školi biti druga grupa”, objašnjava. Nastavne će sate što više održavati u blokovima od dva sata, učenici će minimalno mijenjati učionice, a uz sve to, realizacija praktične nastave svaki će tjedan biti 100 posto.

Problem produženog boravka

Krešimir Supanc, ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana na zagrebačkoj Savici, kao jedan od problema ističe organizaciju produženog boravka. “U školi imamo pet drugih razreda, od čega četiri idu na produženi boravak i tu se grupe inače miješaju. Kako je boravak u domeni osnivača, odnosno Grada Zagreba, pitanje je hoće li nam odobriti još jednu učiteljicu za boravak ili ćemo morati javiti roditeljima da ne možemo osigurati boravak u skladu s epidemiološkim uputama”, pojašnjava.

Dodaje i kako im već neko vrijeme nedostaje jedna spremačica s obzirom na kvadraturu škole, kao i jedna i pol osoba u kuhinji s obzirom na obroke koji se pripremaju. “Međutim, Ministarstvo nam to ne odobrava. Mislim da bi, pogotovo u ovoj situaciji, trebali imati više razumijevanja i sluha za takve probleme i na kraju krajeva, poštivati pravilnike koje su sami donijeli “, upozorava Supanc. Cijeli niz prijepora i pitanja o nastavi prema uputama HZJZ-a i Ministarstva artikulirala je i mreža Nastavnici organizirano.

Prijepori i neodgovorena pitanja

Kako ne smije biti miješanja grupa, ističu da će doći do velike štete nastavi stranog jezika, povremeno i informatike, koja se često odvija upravo u mješovitim grupama. Naglašavaju, poput Supanca, problem produženog boravka i pitaju “što će biti s miješanjem skupina za vrijeme produženog boravka, koji se ni uz najbolju volju ne može organizirati online?”. Nejasno je, ističu, ostalo i koji broj učenika razred čini dovoljno velikim za podjelu na dvije skupine te kako će učitelji izvoditi takvu nastavu, s pola učenika u školi, a pola kod kuće.

Mnogo je, dakle, neodgovorenih pitanja i nejasnih situacija iz školske prakse. Ministar Fuchs najavio je donošenje šireg dokumenta s razrađenim, specifičnim situacijama. Iz Nastavnika organizirano nadaju se da će tada mnogo toga biti jasnije, a i Stipić nam je rekao da ga “baš zanima šira varijanta koja navodno stiže”.

Nastavite čitati