Na današnji dan prije 50 godina lansiran je Apollo 11, ali milijuni ljudi i dalje ne vjeruju da smo bili na Mjesecu

Bila je to najveća navodna lažna vijest i desetljećima prije nego što je termin ‘fake news’ uopće izmišljen. Milijuni ljudi u svijetu i dalje vjeruju da čovjek nije hodao Mjesecom i uvjereni su da je NASA slijetanje na Zemljin satelit snimila u nekom od holivudskih studija. Tisuće je internetskih stranice posvećeno tomu da se “dokaže” da se slijetanje nije dogodilo, a neke čak dovode u pitanje i cijelu misiju Apolla 11.

Neki kažu da NASA 1969. nije imala tehnološki ‘know-how’ da izvede takav pothvat, a ako i jest, onda je to učinila bez posade jer bi astronauti bili živi sprženi kozmičkim zrakama.

Teoretičari zavjera ne mare što ih znanost demantira

Teorija zavjere ima još mnogo, ali sve argumente pronalaze u navodnim anomalijama NA fotografijama i snimkama koje je NASA s Mjeseca poslala na Zemlju. Nekima su dokaz ‘namještaljke’ sjene na snimkama, drugima izostanak zvijezda na nebu. To što su ih redom demantirali znanstvenici, teoretičarima zavjera ne znači mnogo.

Maštu im ne sputava ni činjenica da je Lunarni Orbiter 2009. snimio da napušteni moduli Apolla 11, 14, 15, 16 i 17 i dalje stoje na površini Mjeseca. Kada je lunarni modul Apolla 1 dotaknuo površinu Mjeseca 20. srpnja 1969. malo koji Amerikanac nije vjerovao da je to istina. Po istraživanju Gallupa do kraja stoljeća već ih je bilo šest posto. U Rusiji ih čak šezdeset posto ne vjeruje da su Amerikanci, bivši hladnoratovski neprijatelji, bili prvi na Mjesecu.

Ali iznenađuje da je puno skeptičnih među najbližim američkim saveznicima. Četvrtina Britanaca ne vjeruje u slijetanje na Mjesec, kao ni devet posto Francuza.

Umrtvljena sposobnost razmišljanja

Akademik Didier Desormeaux, koji je mnogo pisao o teorijama zavjera, kaže da broj nevjernih Toma raste s važnošću događaja. “Osvajanje svemira je bio vrlo važan događaj za čovječanstvo. Potkopavanje toga može uzdrmati temelje znanosti i čovjekovo ovladavanje prirodom”, a to je onda odlična meta za teoretičare zavjera, rekao je Desormeaux AFP-u.

I ranije su teorije zavjere sadržavale snimke, poput Kennedyjeva ubojstva 1963., ali ovo je prvi put da je “teorija zavjere u cijelosti izgrađena oko vizualne interpretacije događaja, koju oni onda u cijelosti odbacuju kao namještaljku”, kaže Desormeaux.

Ista se logika koristi za opetovano negiranje pokolja u američkim školama, dodao je, kada oni najzagriženiji teoretičari tvrde da su mrtva tijela zapravo glumci. “Slike mogu umrtviti našu sposobnost da razmišljamo” kada smo suočeni s izvrnutom logikom, upozorava Desormeaux. “Snaga takvih teorija, neovisno na temelju čega prežive, jest da postaju neka vrsta evangelizacije i nema im roka trajanja”.

Bivši službeni povjesničar NASA-e Roger Launius kaže da nikoga ne treba čuditi to što negiranje slijetanja na Mjesec ne jenjava. On je posvetio veći dio svoje karijere borbi s teoretičarima zavjera i kaže da oni jednostavno ne prihvaćaju ista pravila istraživanja i znanja po kojima drugi žive.

Inače, Apollo 11 je lansiran s Floride 16. srpnja, kao treća lunarna misija NASA-inog programa Apollo (i prva misija G vrste), s posadom u sastavu: zapovjednik Neil Alden Armstrong, pilot komandnog modula Michael Collins i pilot lunarnog modula Edwin Eugene “Buzz” Aldrin, Jr.

20. srpnja, Armstrong i Aldrin sletjeli su u More tišine i postali prvi ljudi na površini Mjeseca.