Na granici Kine i Mongolije postoje zidine koje dugo zbunjuju arheologe. Sada su došli do novih otkrića, i misterij je postao još dublji

Tim arheologa s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, u suradnji sa znanstvenikom s Nacionalnog sveučilišta Mongolije, proveo je opsežno istraživanje sustava zidina dugih 405 kilometara.

Zidine se nalaze u istočnom dijelu Mongolije, poznati su kao Mongolski luk. Cilj istraživanja bio je produbiti razumijevanje povijesti i svrhe ovog strukturnog kompleksa.

U znanstvenom radu objavljenom u Journal of Field Archaeology, znanstvenici su opisali tehnike koje su koristili u proučavanju zidova.

Dio Kineskog zida

Mongolski luk je, navode, dio Kineskog zida koji se proteže do susjedne i neovisne Mongolije. Naziv je dobio zahvaljujući karakterističnom luku. Za razliku od Kineskog zida, Mongolski luk je relativno manje istražen. Znanstvenici su u svojim istraživanjima koristili različite metodološke pristupe.

Ključni dio njihova rada na istraživanju bio je mapiranje zida koji se proteže od Dornodske do Sukhbaatarske provincije i ide paralelno s graničnom linijom Mongolije i Kine. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se zidine sastoje od 34 različite strukture izgrađene dizanjem zemljanih zidova i kopanjem rovova, piše Phys.org.

Povijesni zapisi o vremenu izgradnje ovog sustava su neodređeni, pretpostavlja se da su zidine nastale između 11. i 13. stoljeća. Znanstvenici su analizirali meteorološke podatke i pregledavali satelitske snimke.

Pronađena iznenađenja

Provedena su i terenska istraživanja sastava i stanja zidova. Jedan od iznenađujućih nalaza bilo je postojanje ogromnih praznina u zidinama. Znanstvenici su zaključili da zidine nisu imale za cilj obranu od napada već su bile brzo izgrađen odgovor na specifične prijetnje.

Postoje pretpostavke da su zidine nastale kako bi se kontroliralo kretanje ljudi ili stoke, a moguće je i da su dio sustava oporezivanja. Lokacije zidova i konstrukcija, posebice njihovi nadzorni punktovi, bili su postavljeni na mjestima s ograničenim vidikom pa zidine kao obrambeni mehanizam nisu bile posebno efikasne.

Istraživači nisu uspjeli odgovoriti na pitanja o svrsi ili vremenu izgradnje Mongolskog luka. Bez obzira na to, nova saznanja su temelj planiranih daljnjih istraživanja koja bi dovela do više odgovora.