Nagorjele bilješke Isaaca Newtona prodaju se na dražbi. U njima je proučavao alkemiju i mogućnost apokalipse

Neka područja koja je proučavao danas spadaju u pseudoznanost

FOTO: WIKIMEDIA COMMONS

Sir Isaac Newton, čuveni fizičar, matematičar i astronom, možda je jedan od najpoznatijih znanstvenika svih vremena kojega su njegova široka istraživanja dovela i na čudna mjesta izvan onoga što danas smatramo znanošću, pipe Science Alert.

Mnoge njegove bilješke, otkrivene nakon njegove smrti 1727. godine, svjedoče o njegovom dugotrajnom i navodno opsesivnom zanimanju za pitanja okultnih, alkemijskih i biblijskih teorija apokalipse.

Neke njegove teorije danas bi bile pseudoznanost

Neke fragmentirane bilješke rukopisa koje Sotheby’s trenutno prodaje na dražbi, nastale oko 1680. godine, od kojih bi se većina u njegovo doba smatrala heretičkim razmišljanjem, svjedoče o znanstvenikovoj sklonosti mistici.

Ovi tekstovi su doslovno dijelovi bilješki koji su preživjeli požar za koji se pretpostavlja da ga je prouzročila svijeća koju je slučajno srušio Newtonov pas Diamond.

Ne zna se da li je to potpuna istina, ali je jasno da nagorjeli listovi čine dio Newtonova manje poznatog kanona koji se bavi nejasnim teorijama koje bismo danas čvrsto kategorizirali kao pseudoznanost.

Bavio se i alkemijom

Ovi listovi, u vrijeme pisanja članka, dosegli su aukcijsku vrijednost od 375 tisuća dolara. Newton razmišlja o Velikoj piramidi u Gizi u drevnome Egiptu, za koju je Newton vjerovao da je dizajnirana oko egipatske mjerne jedinice zvane kraljevski lakat.

Newton je mislio da bi kvantificiranjem kraljevskog lakta mogao pročistiti vlastite teorije gravitacije i na taj način pružiti neviđeno preciznu mjeru opsega Zemlje, istovremeno otključavajući i druge nejasne i svete geometrijske uvide koji bi u konačnici mogli predvidjeti kraj svijeta kao što predviđa Biblija.

“Pokušavao je pronaći dokaz za svoju teoriju gravitacije jer se smatralo da su drevni Egipćani čuvali tajne alkemije koje su u međuvremenu izgubljene”, kazao je Gabriel Heaton stručnjak za rukopise iz Sotheby’sa, za The Observer.

Istraživao je u tajnosti

Newton nije bio prvi koji je imao takve ideje, a ni zadnji. Iako je takva piramidologija izmakla granicama ozbiljne znanosti, nekada davno ona je zaokupljala pozornost jednog od najvećih umova na planetu.

“Ove su bilješke dio Newtonove zapanjujuće kompleksne mreže međusobno povezanih studija, prirodne filozofije, alkemije, teologije, za koje je Newton vjerovao da su za objavljivanje prikladni samo dijelovi”, objašnjava aukcijski popis.

Ne iznenađuje što nije objavljivao o alkemiji jer je tajnost bila općeprihvaćeno načelo alkemijskih istraživanja, a Newtonova teološka uvjerenja, da su ikada objavljena, koštala bi ga karijere.