Fantastični vidici, endemske biljke i raznolik životinjski svijet. Od Slavonije do mora, donosimo popis najljepših planina u Hrvatskoj
Planinarenje je dostupno svima tijekom cijele godine
Iako je velik dio Hrvatske u gorskom području, u zemlji ne postoji planina koja je viša od 2000 metara. Tako najviši vrh Hrvatske, Sinjal na Dinari, doseže tek 1831 metara nadmorske visine. Planine u Hrvatskoj svojim krajolicima i raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta nadoknađuju visine pa se u planinama možemo susresti s medvjedima, vukovima i risevima, ali i s nekim endemskim biljkama na Biokovu i Velebitu kao što je, naprimjer, planinski stolisnik.
Budući da je planinarenje sve popularnije među rekreativcima, napravili smo popis od 11 najviših planina u Republici Hrvatskoj kako bi se lakše odlučili za iduću avanturu uz jedinstvene poglede, čist zrak i prirodna bogatstva koja nam se nude.
1. Dinara – Dinara (1831 m)
Dinara je najviša planina u Hrvatskoj, a vrh se nalazi na 1831 m nadmorske visine. Ova planina izgleda kao impozantan zid s jugozapadne strane te svojom veličinom oduševljava sve promatrače. Vegetacija je siromašna, a klima zna biti oštra. Prevladavaju vapnenačke stijene i prostrane livade sa suhom vegetacijom, a podnožje same planine bogato je vodom i slapovima. Kao zanimljivost, izdvojit ćemo onu da ime planine dolazi od ilirskog plemena Dindari, kako se često pretpostavlja.
2. Biokovo – Sv. Jure (1762 m)
Biokovo je druga najveća planina u Hrvatskoj, a s vrha Sveti Jure puca pogled na more, Dalmatinsku zagoru, planine u susjednoj Bosni i Hercegovini te čak i Italiju. Biokovo je prepuno špilja i jama, kojih ima preko 400 na cijeloj planini. A na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara smjestio se čak i jedan neobičan botanički vrt naziva Kotišina. Za još malo avanture, tu je i Skywalk za adrenalinsku šetnju po prozirnom podu iznad ponora.
3. Velebit – Vaganski vrh (1757 m)
Velebit je najduža planina u Hrvatskoj, a unutar Parka prirode Velebit su čak dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit. Ova impozantna planina je proglašena Svjetskim rezervatom biosfere UNESCO-a, a poznata je po mnoštvu jama, kao što je Lukina Jama koja se diči dubinom od 1431 metra. Bogati svijet endemskih biljaka je također fascinantan, a od endema izdvajamo hrvatsku sibireju za koju su mnogi zadnji put čuli nekad u osnovnoj školi.
4. Lička Plješivica – Ozeblin vrh (1657 m)
Lička Plješivica je planina koja počinje kod Plitvičkih jezera, a završava na izvoru rijeke Zrmanje. Ova planina smještena je u istočnoj Lici, a jedan dio Ličke Plješivice nalazi se u Bihaću, na granici sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Planina je prekrivena gustom šumom, a najveća visina Ličke Plješivice nije u središtu već na krajevima.
5. Kremen – vrh Kremen (1591 m)
Kremen je smješten iznad ličke visoravni, a kao planina ima najviši istoimeni vrh od 1591 metara nadmorske visine. Ono što se posebno ističe kod planine Kremen je njena vrlo dobro očuvana priroda, ali nažalost, Kremen baš i nije toliko popularan u svijetu planinarenja budući da je izoliran i podosta udaljen od većih gradova.
6. Bjelolasica – vrh Kula (1534 m)
Planina Bjelolasice ističe se svojim najvišim vrhom Kula koji se nalazi na 1534 metara nadmorske visine. Sama planina dio je kapelskog lanca, a cjelokupan planinski masiv prekriven je gustom šumom, što nije ni čudno budući da su padaline vrlo česta pojava na Bjelolasici. S vrha se pružaju predivni vidici na otoke Krk, Cres i Lošinj na zapadu, a na istoku se nazire Lička Plješivica.
7. Risnjak – vrh Risnjak (1528 m)
Najviši vrh planine Risnjak nosi isti naziv i smješten je na 1528 metara nadmorske visine. One koji se popnu na vrh očekuje lijep pogled na Istru i Kvarner te slovenske Alpe. Ova planina nazvana je po risu koji je čest stanovnik Risnjaka. Tko god posjeti Risnjak mora otići i do velike i prostrane Schlosserove livade gdje se smjestio i planinarski dom. Cijelo područje Risnjaka ima raznoliku floru i životinjski svijet pa je zato i zaštićeno kao nacionalni park.
8. Svilaja – vrh Svilaja – Bat (1509 m)
Svilaja je planina u Dalmatinskoj zagori, a smještena je između Sinjskog i Petrovog polja. Ova planina cijenjena je zbog svojih prirodnih ljepota i vidika, a s vrha se može vidjeti Peručko jezero i obližnje planinske vrhove poput Velebita i Mosora. Po istraženosti, Svilaja je među slabije poznatijim planinama, a najistraženiji je njezin viši najjužniji dio glavnog vrha.
9. Snježnik – vrh Snježnik (1505 m)
Snježnik je kraška planina smještena između Risnjaka i Grobničkih Alpi. Ova planina je prekrivena bukovom šumom, a popularna je i zbog toga što se na njoj zadržava snijeg iako se nalazi u blizini mora. No, klima na Snježniku ipak je vrlo promjenjiva. S vrha puca predivan pogled na Kvarner, Učku, Risnjak i Velebit. U neposrednoj blizini vrha nalazi se prirodno stanište zaštićene biljke zvane krški runolist.
10. Poštak – Kečina kosa (1446 m)
Poštak je planina u Hrvatskoj koja se smjestila na samom jugu Ličke Plješivice. Iako fali šumskog prekrivača, Poštak je prekriven travnjacima. Vrh Kečina kosa smjestio se na 1446 metara nadmorske visine, a kao posebnu zanimljivost na Poštaku ističemo neočbične kamene skulpture ispod vrha, od kojih je najpoznatija ona koju planinari nazivaju Marsovcem ili gljivom. Autor ovih ludih skulptura je bura, koja je izbrusila kamen donoseći poprilično oštra zrnca dolomitnog pijeska na Poštak.
11. Viševica – Viševica (1428 m)
Posljednja planina na popisu je Viševica, a njen istoimeni vrh smješten je na 1428 metara nadmorske visine. Planina je smještena u sklopu masiva Velike kapele te je obrasla bukovom šumom. Na samom vrhu, koji je stožastog oblika, nalazi se prostrani travnjak. Iako je predivna, Viševica nije često posjećena jer su joj prilazi jako dugi i strmi.