Istraživanja su pokazala: Ovo je 13 navika sretnih i uspješnih ljudi

Iako je svačija verzija sreće drugačija, drugačiji je i put kako se do nje dolazi, a jedan od najboljih načina je proučavanje navika sretnih ljudi.

FOTO: Unsplash

Ljudi su bića od navika i nedvojbeno one čine jedan veliki dio svakodnevice. Od samog buđenja i ustanka iz kreveta, već rano ujutro kreću ritualna ponašanja poput odgode alarma nekoliko puta, ispijanja kave, pranje zubi, priprema doručka itd.

Navike su u suštini naučeni obrasci ponašanja koji nastaju kao posljedica ponavljanja niza radnji u određenim situacijama. Navike nastaju tako da u početku postoji namjera ili sklonost ka nekom ponašanju, a ponavljanjem se to ponašanje učvršćuje, sve dok na kraju ne postane automatizirano.

Iako sreća za svaku osobu predstavlja neki drugi aspekt, psiholozi su uspjeli uočiti uzorak i navike sretnih ljudi, a koje kroz dulji period prakticiranja dovode do ispunjenijeg života.

Redovita tjelovježba

Pokretanje tijela u trajanju od samo 10 minuta oslobađa GABA neurotransmiter koji umiruje mozak, regulira njegovu aktivnost i drži impulse pod kontrolom. Sretni ljudi prakticiraju redovitu tjelovježbu i pridržavaju je se jer znaju da vježbanje uvelike pridonosi boljem raspoloženju i boljem zdravlju. Samo 30 minuta šetnje dnevno može poboljšati zdravlje, ali tjelovježbe umjerenog i visokog intenziteta koje ubrzavaju rad srca još su korisnije.

Tjelovježba usrećuje ljude
Pexels

Prakticiranje zahvalnosti

Prakticiranje zahvalnosti znači svjesno usmjeravanje pažnje na pozitivne aspekte života, prepoznavanje i cijenjenje stvari za koje smo zahvalni. To uključuje svjesno prepoznavanje dobrih i pozitivnih događaja, situacija, ljudi i osobnih postignuća. Ovaj stav, u životu i u poslu, naglašava prepoznavanje i cijenjenje onoga što već imamo, umjesto fokusiranja na nedostatke ili nedostatke.

Vrijeme za sebe i rad na sebi

Osobe otvorenog uma vjerojatnije će pronaći sreću u životu jer su otvorena na istraživanja. Svjesno odvajanje vremena za sebe i rad na sebi uključuje svjesno i sustavno ulaganje truda i energije kako bi osoba postala bolja verzija sebe. Ovaj proces obuhvaća različite aspekte života, uključujući emocionalni, fizički, mentalni, duhovni i društveni razvoj. Rad na sebi nije ograničen na određeno doba ili faze života. Rad na rastu i osobnosti, bez obzira radi li se o malim ili velikim stvarima, može donijeti osjećaj postignuća i ispunjenosti.

Društveni aspekt

Uspostavljanje društvenih veza jedna je od najvažnijih aspekata za sretan život jer pruža sustav potpore u trenucima kad je to osobi potrebno. Sretni ljudi na prvo mjesto stavljaju duboke i smislene veze te svoje slobodno vrijeme koje imaju, posvećuju izgradnji i održavanju veza s prijateljima i osobama koje vole.

Pažnja na pozitivnim ishodima

Loše se stvari događaju svima, pa tako i sretnim ljudima. Umjesto da se žale kako su stvari mogle biti ili trebale biti, sretni ljudi razmišljaju o svemu na čemu su zahvalni. Zatim pronađu najbolje dostupno rješenje za problem, pozabave se njime i krenu dalje jer ništa ne potiče nesreću tako dobro kao pesimizam.

Problem s pesimističnim stavom, osim štete koju čini raspoloženju, jest taj što postaje samoispunjavajuće proročanstvo: ako se loše stvari očekuju, veća je vjerojatnost da će se one i ostvariti. Teško se otresti pesimističnih misli dok se ne shvati koliko su nelogične. Potrebno je sagledati sve činjenice te će se ubrzo doći do zaključka kako stvari nisu ni približno tako loše kao što se naizgled čine.

Dovoljno sna

San je izuzetno važan za poboljšanje raspoloženja, fokusa i samokontrole. Dok spavamo, naš se mozak doslovno puni i uklanja štetne tvari ​​koji se nakupljaju tijekom dana kao nusprodukti normalne neuronske aktivnosti. To osigurava da se budimo budni i bistre glave.

Energija, pažnja i pamćenje su smanjeni kada se ne spava dovoljno kvalitetno, a nedostatak sna također sam po sebi podiže razinu hormona stresa, čak i bez prisutnih stresora. Sretnim ljudima san je prioritet jer se zbog njega osjećaju sjajno i znaju koliko se loše osjećaju kad su neispavani.

Pomaganje drugima

Odvajanje vremena za pomoć ljudima čini sretnima sve uključene sudionike. Pomaganje drugim ljudima rezultira valovima oksitocina, serotonina i dopamina, a svi oni stvaraju dobre osjećaje. U Harvardovom istraživanju, zaposlenici koji su pomagali drugima imali su 10 puta veću vjerojatnost da će biti usredotočeni na posao i 40 % veću vjerojatnost da će dobiti unapređenje.

Ista je studija pokazala da su ljudi koji su konstantno pružali podršku drugima najvjerojatnije sretni za vrijeme povišenih razina stresa, tako da pomaganje drugima sigurno pozitivno utječe na svačije raspoloženje.

Pomaganje drugima nas usrećuje
Pexels

Vođenje dubokih razgovora

Sretni ljudi znaju da sreća i dobri razgovori idu ruku pod ruku. Oni izbjegavaju ogovaranje, čavrljanje i osuđivanje drugih, a umjesto toga, fokusiraju se na smislene interakcije. Ovakvi ljudi komuniciraju s drugima na dubljoj razini jer znaju da se zbog toga osjećaju dobro, grade jake emocionalne veze te prakticiraju vrlo zanimljiv način učenja.

Svjestan trud

Nitko se ne budi sretan svaki dan pa tako ni krajnje sretni ljudi nisu iznimka – oni samo rade na tome više od svih ostalih. Sretni ljudi znaju kako je lako biti uvučen u rutinu u kojoj se ne nadziru emocije niti se aktivno pokušava biti sretan i pozitivan. Ovakvi ljudi stalno procjenjuju svoje raspoloženje i donose odluke imajući na umu svoju sreću kao nit vodilju.

Provođenje vremena s kućnim ljubimcima

Istraživanja su pokazala da kućni ljubimci poput pasa motiviraju svoje vlasnike da budu aktivniji, a zauzvrat i pas i čovjek imaju dobru zajedničku naviku koja povećava njihovu sreću. Kućni ljubimci pružaju mnoge dobrobiti za zdravlje i sreću – ne samo da pružaju društvo, već i smanjuju slučajeve anksioznosti i depresije. U većini slučajeva dovoljno je i samo maženje psa ili mačke da bi se ljudi napunili pozitivnom energijom.

Kućni ljubimci smanjuju depresiju
Pexels

Smijanje

Svi se ljudi smiju kad su sretni, ali to je dvosmjerna ulica jer smiješak ili smijanje uzrokuju da mozak otpušta dopamin, što sve ljude čini sretnijima. No, to ne znači da se život mora provoditi s lažnim osmijehom na licu. Svatko tko se osjeća potištenim može se nasmiješiti i pogledati što će se dogoditi, a preporučuje se i svako jutro započeti smiješeći se sebi u ogledalu.

Prestanak uspoređivanja s drugima

Bilo da se to događa na poslu, na društvenim mrežama ili čak na treningu, lako je početi se uspoređivati s drugima. No, to može rezultirati s više nezadovoljstva, nižim samopouzdanjem, tjeskobom ili depresijom, stoga se preporučuje prestanak uspoređivanja s drugima kako bi se poboljšale razine zadovoljstva i sreće u životu.

Druženje s prijateljima

Društveni odnosi svakako pridonose osjećaju sreće. Iako se u odrasloj dobi može učiniti nemoguće steći nova prijateljstva, to nije nemoguće, a nije ni važan broj prijatelja koje neka osoba ima. Važno je imati značajne odnose, bilo to s jednom ili par osoba. Ukoliko osobi fali prijatelja, može se pokušati uključiti u lokalnu volontersku grupu ili pohađati određeni tečaj ili edukaciju na kojoj se može upoznati osobe sličnih interesa.