Znanost o utjecaju sreće na zdravlje i pet navika sretnih ljudi

Aristotel je kazao da sreća ovisi o nama samima. Grčki filozof je bio uvjeren da istinski sretan život zahtijeva ispunjenje širokog spektra uvjeta, uključujući fizičko i mentalno blagostanje, čime je udario temelje znanosti o sreći.

Od Aristotelova vremena naovamo sreća neprestano intrigira znanstvenike koji pokušavaju definirati i izmjeriti faktore koji usrećuju ljude. S obzirom na to da se 20. ožujka obilježava Svjetski dan sreće, u ovom tekstu objedinit ćemo studije koje ukazuju na specifične načine razmišljanja i djelovanja koji mogu snažno utjecati na osobni osjećaj sreće.

A budući da stari ljudi znaju reći da je zdravlje najveće bogatstvo, osvrnut ćemo se i na navike sretnih ljudi. No, prije nego što krenemo, treba podsjetiti na zaključak koji je donijela znanstvena zajednica, a koji nalaže da sreća nije univerzalan nego subjektivan osjećaj.

Novac ne može kupiti (apsolutnu) sreću

Prema podacima mnogih, pa tako i longitudinalne studije kojom se u Hrvatskoj mjerila sreća, čini se da je novac ne može kupiti. U spomenutoj studiji hrvatski su građani sreću i zadovoljstvo životom, ocijenili ocjenom 7 na skali od 0 do 10, a rezultati su još pokazali da je našim sugrađanima od hrpe novca puno važniji osjećaj financijske stabilnosti.

Dok su najsretniji bili oni koji su zarađivali 15 tisuća kuna, ništa manje nisu bili sretni građani čija su se mjesečna primanja kretala između 6 i 12 tisuća kuna. Znanstveni tim koji je provodio istraživanje je kazao da je saznanje da imamo siguran posao i stalna primanja, ljudima puno važnije od visine plaće, ali pod pretpostavkom da s tom plaćom možemo dostojanstveno živjeti i zadovoljiti osnovne potrebe.

Vrlo slični rezultati dobiveni su istraživanjem koje je pokazalo da je prosječno zadovoljstvo životom Forbesovih najbogatijih Amerikanaca na ljestvici od 7 stupnjeva ocijenjeno ocjenom 5,8, ali i da je prosječno zadovoljstvo životom američkih Amiša također bilo 5,8, iako godišnje zarađuju nekoliko milijardi dolara manje od najimućnijih članova društva.

Drugačiji pogled na neuspjeh

Kako je život satkan od dobrih i loših dana, ni osjećaj sreće ne proizlazi isključivo iz dobrih iskustava. Ova tvrdnja je znanstveno dokazana. Za primjer, jedna je studija pokazala da sretni ljudi znaju prigrliti neuspjeh i ne očajavaju kad im život pokaže zube. Dapače, sretniji ljudi neuspjeh doživljavaju kao priliku iz koje će naučiti što funkcionira i zatim uvesti promjene koje vode do uspjeha, pa samim time i do osjećaja sreće.

Naime, kognitivni i motivacijski procesi pomoću kojih ljudi održavaju osjećaj sreće i zadovoljstva razlikuju se kod osoba koje sebe doživljavaju sretnima i onih koji misle da nisu rođeni pod sretnom zvijezdom. Ljudi koji se smatraju sretnima na životne izazove jednostavno drugačije reagiraju.

Nakon što dožive neuspjeh, sretni ljudi nemaju tendenciju uključiti se u negativnu samorefleksiju. To ne znači da pritom ne doživljavaju negativne emocije, ali znači da na negativne događaje reagiraju na pozitivniji, afirmativniji način, pokazala je studija koju su proveli nizozemski znanstvenici. Zaključno, sretni ljudi pronađu najbolje dostupno rješenje za problem, pozabave se njime i krenu dalje.

Sreća je zarazna i lako se širi poput dobrog virusa

Iako smo se tek nedavno oslobodili straha od zaraze koronavirusom koji je poharao svijet, sjajna je vijest da je sreća zarazna. I te se zaraze, s obzirom na njezin pozitivan učinak na zdravlje, ne bismo trebali bojati.

Naime, osobama koje imaju bliskog prijatelja koji pršti srećom i zadovoljstvom, u njegovu se društvu povećava vlastiti osjećaj sreće za 15 posto. A prema istraživanju koje su proveli Harvard Medical School i University of California, na sreću ne utječu samo ljudi koje poznajete, već i oni koje ne poznajete.

Istraživanja pokazuju da je sreća koja se širi društvenim mrežama poput virusa, što znači da vaša sreća može utjecati na sreću osobe koju nikada niste ni upoznali.

Velik dio sreće je pod našom kontrolom

Oni koji kažu da se sretni(ji) ljudi rađaju takvima, nisu u potpunosti u krivu. Istraživanja su doista pokazala da su razine sreće 50 posto genetski uvjetovane. No, ista ta istraživanja su pokazala da je čak 40 posto naše razine sreće uvjetovano osobnim izborima, dok na preostalih 10 posto utječu životne okolnosti. Drugim riječima, velik dio sreće je pod našom kontrolom.

Kako biste sreću pretvorili u nešto što sami stvarate, usvojite navike koje otvaraju put ka ispunjenijem i zdravijem životu. Ako ne znate otkuda biste krenuli, inspirirajte se navikama koje prakticiraju sretniji ljudi.

Sretniji ljudi su otporniji na prehlade

Ljudi koji su sretni, opušteni ili pokazuju druge pozitivne emocije imaju manje šanse da se prehlade od onih koji su nesretni ili tjeskobni, pokazala je studija koju je proveo profesor psihologije Sheldon Cohen, objavljena u izdanju Psychosomatic Medicine, časopisa American Psychosomatic.

Cohen i njegov tim tijekom nekoliko tjedana intervjuirali su volontere kako bi procijenili njihova raspoloženja i emocionalne stilove, a zatim su ih zarazili jednom od dvije vrste virusa prehlade. Volonteri su stavljeni u karantenu gdje su podvrgnuti liječničkom pregledu kako bi se provjerilo jesu li prehlađeni.

Ljudi koji su imali pozitivan emocionalni stil imali su manje šanse da se razbole od drugih. Ako su se i razboljeli, prijavili su manje i blaže simptome nego što bi se očekivalo prema objektivnim mjerama njihove bolesti.

“Ovo je prva studija koja je mjerila emocije u inicijalno zdravih ljudi i koja je otkrila da su osobe koje su općenito sretnije otpornije na infekcije”, rekao je Cohen.

Pozitivniji su i bolje brinu o svom zdravlju

Unatoč Cohenovim otkrićima da pozitivne emocije povećavaju otpornost osobe na bolest, nije uspio dokazati da negativan emocionalni stil nekoga čini podložnijim bolestima. Ljudi s negativnim emocionalnim stilom – oni koji su općenito depresivni, napeti ili neprijateljski nastrojeni – bili su, međutim, skloniji prijaviti simptome bolesti koji su premašivali ono što bi se očekivalo od objektivnih značajki njihove bolesti.

Iako su ljudi s pozitivnim emocionalnim stilom bolje brinuli o sebi i imali niže razine hormona stresa kortizola, podaci ne objašnjavaju zašto su sretniji ljudi manje skloni prehladi.

“Ipak, činjenica da sretniji ljudi imaju ponašanja koja promiču zdravlje i imaju niže razine hormona stresa, sugerira da pozitivan emocionalni stil može smanjiti nečiju osjetljivost na druge bolesti”, zaključio je Cohen.

Veze između emocija i zdravlja

U mnogim se znanstvenim radovima detaljno opisuje kako negativne emocije štete tijelu. Ozbiljan, dugotrajan stres ili strah mogu promijeniti biološke sustave, što s vremenom dovodi do istrošenosti i, na kraju, do bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa. Kronična ljutnja i tjeskoba pak mogu poremetiti rad srca mijenjajući električnu stabilnost srca, ubrzavajući aterosklerozu i povećavajući sustavnu upalu.

Dokazano je da toksični stres u ranom djetinjstvu, koji je posljedica životnih iskustava kao što su kronično zanemarivanje, izloženost nasilju ili život s roditeljem koji pati od ozbiljne mentalne bolesti, ima štetne učinke na mozak i druge organe. Među tim učincima je i fiziološki odgovor na stres, koji može dovesti do bržeg otkucaja srca, višeg krvnog tlaka i skoka hormona stresa.

Optimizam smanjuje rizik od bolesti srca

No, negativne emocije samo su polovica jednadžbe, kaže psihologinja Laura Kubzansky, koja je tijekom 20 godina pratila više od 6000 muškaraca i žena u dobi od 25 do 74 godine. Kubzansky je otkrila da emocionalna vitalnost – osjećaj entuzijazma, nade, angažmana u životu i sposobnost suočavanja sa životnim stresovima – smanjuje rizik od koronarne bolesti srca.

Među desecima objavljenih radova, utvrdila je da djeca koja su sposobna ostati usredotočena na zadatak i imaju pozitivniji pogled u dobi od 7 godina, izvještavaju o boljem općem zdravlju i manje bolesti i do 30 godina kasnije. K tome je otkrila i da optimizam upola smanjuje rizik od koronarne bolesti srca.

Pet navika sretnih ljudi

Kao što smo već spomenuli, sreća je dobrim dijelom u našim rukama i na nju djelomično utječemo svojim izborima. Tu se nameće pitanje – tko ne bi htio izabrati da bude sretniji? Svi koji su spremi na taj izbor, trebaju na njemu raditi, smatraju znanstvenici. Najbolji i najsigurniji put je onaj koji je popločen zdravim navikama. Stoga u nastavku donosimo popis navika koje prakticiraju sretni ljudi.

1. Druženjem do sreće

Najdugovječnija studija o mentalnom i fizičkom zdravlju koju Sveučilište Harvard provodi još od 1938. godine, s ciljem otkrivanja čimbenika koji vode zdravom i sretnom životu, potvrdila je snažnu povezanost između sreće i bliskih odnosa s prijateljima i obitelji.

Studija je pokazala da osobne veze pozitivno utječu na naše emocije i automatski podižu raspoloženje, dok ga izolacija kvari. “Prijateljstva nas ne čine samo sretnima; ona štite naše tijelo od starenja”, kazao je voditelj studije dr. Robert Waldinger.

“Briga o vlastitom tijelu je važna, a briga o bliskim odnosima također je oblik brige o sebi”, rekao je istaknuvši da je studija pokazala da ljude više usrećuju zdravi, bliski odnosi nego novac i slava.

2. Vježbanje je ključ zdravlja i boljeg raspoloženja

Redovita tjelovježba važna je za zdravlje krvožilnog sustava, ali i pomaže u smanjenju stresa, osjećaja tjeskobe i simptoma depresije te istovremeno jača samopoštovanje i sreću. Prema analizi o vježbanju i depresiji koju je proveo Cochrane, najutjecajniji medicinski pregled te vrste u svijetu, vježbanje ima veliki klinički učinak na depresiju.

Mnoga istraživanja dokazuju drevnu izreku “da u zdravom tijelu, stanuje zdrav um”. Čimbenici pozitivnog stila života, uključujući tjelovježbu, prehranu, izlaganje sunčevoj svjetlosti i spavanje, povezani su s poboljšanim mentalnim blagostanjem i manjom učestalošću depresije i anksioznosti.

Kada govorimo o tjelovježbi, čak i mala količina tjelesne aktivnosti može učiniti razliku. Studije su pokazale da vježbanje od samo 10 minuta popravlja raspoloženje, smanjuje stres i općenito poboljšava osjećaj blagostanja. Za početak, u svoj dnevni raspored možete uvrstiti šetnju nakon večere ili dan započeti vježbama istezanja.

3. Vole provoditi vrijeme u prirodi

Nedostatak stresa mogao bi biti odlučujući faktor u osobnoj razini sreće. Sretni ljudi i zato imaju rješenje. Oni znaju da boravak u prirodi smanjuje stres. I to nije jedini benefit – Američka udruga psihologa tvrdi da vrijeme provedeno u prirodi može ublažiti stres, ali i povećati osjećaj empatije i poboljšati raspon pažnje.

Jednostavno promatranje prirodnih krajolika od drveća i rijeka do planina može postići ovaj učinak. Ako vrijeme na otvorenom spojite s vježbanjem, dvostruko ćete profitirati.

4. Brinu o svom blagostanju

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, navode stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. To jako dobro znaju i sretni ljudi koji brinu o osjećaju vlastitog blagostanja.

Jednostavno izražavanje zahvalnosti može značajno poboljšati raspoloženje, a tome svjedoče rezultati studije koja je otkrila da prakticiranje zahvalnosti može imati značajan utjecaj na osnaživanje osjećaja nade i sreće.

Zahvalnost se može naučiti. Dovoljno je svaki dan osvijestiti jednu stvar na kojoj ste zahvalni. Također, pokušajte istrenirati mozak da prepoznaje stvari koje zaslužuju vašu zahvalnost, poput spoznaje da u životu imate nekog tko vas istinski voli ili primjećivanja razdraganog susjeda koji vam je mahnuo na izlasku iz zgrade.

5. Volontiraju i vole pomagati

U knjizi Give and Take: A Revolutionary Approach to Success autora Adama Granta, profesora psihologije pri Sveučilištu Pennsylvania, navodi se da su volonteri jedni od najsretnijih ljudi na svijetu. Jedna studija obuhvaćena u knjizi pokazala je da volontiranje povećava sreću i samopoštovanje, dok su neke druge studije utvrdile da starije osobe koje volontiraju žive dulje.

Pritom je važno imati na umu da se volontiranje mora se uklopiti u vaš život, a ne da vam postane još jedna obaveza u rasporedu. Ako volontiranje postane dodatno opterećenje, može dovesti do izgaranja i poništiti pozitivne učinke. Dakle, pomaganje ima poticajni učinak samo ako je riječ o ugodnom, smislenom izboru, a ne o izboru iz dužnosti i obveze.