Nekim ljudima psihoterapija može naškoditi, pokazuje nova studija

Najviše šteti manjinskim skupinama i ljudima mlađim od 65 godina

FOTO: Stefano Valle/Flickr

Psihoterapija može biti tretman koji ljudima koji imaju mentalnih problema spašava život, ali psihoterapija ne mora uvijek biti ugodno iskustvo.

Nova studija, objavljenja u British Journal of Psychiatry, ukazuje na malu grupu populacije koja se nakon terapije osjeća lošije. Jedna od 20 osoba će se nakon psihoterapije osjećati lošije, a negativni efekti dugoročni su.

Studija je obuhvatila podatke 14.000 pacijenata iz 220 britanskih bolnica koji su primali kognitivno – bihevijoralnu terapiju, grupnu terapiju ili neku drugu vrstu psihlološkog tretmana. Više od 5 posto kazalo je da je terapija rezultirala dugotrajnim negativnim efektima.

Mlađi ljudi i manjine imale više negativnih utjecaja

Ljudi mlađi od 65 i manjinske grupe imaju najviše negativnog utjecaja
Ljudi mlađi od 65 i manjinske grupe imaju najviše negativnog utjecaja Dana Arena/Flickr

Uglavnom su se manjine u društvu, kao pripadnici homoseksualne zajednice i etničke manjine, izjasnile o negativnim utjecajima terapije. Mlađi ljudi više govore o lošim isustvima terapije nego osobe iznad 65 godina.

Studija nije ulazila u to koje vrste negativnih iskustava je izazvala psihoterapija već samo opisuje da su te osobe imale pogoršanje postojećih problema uz nastanak dodatnih problema kao tjeskoba, ljutnja i gubitak samopouzdanja.

Problem manjinskih grupa

Ne iznenađuje da psihoterapija ne djeluje tako dobro na manjinske grupe u društvu osobito ako terapeuti nisu dobro educirani za suočavanje sa problemima manjinskih grupa.

Jedan od primjera je da se Američko psihijatrijsko društvo moralo 2013. godine ispričati jer je na listu uvrstilo pedofiliju kao seksualnu orijentaciju. Ista je organizacija kritizirana jer nisu pokazali volju da prepoznaju da dugoročno rasističko ugnjetavanje pridonosi razvoju PTSPija. Znanstvenici iza ove studije sugeriraju da bi ova saznanja trebala ohrabriti da se više uzme u obzir ”kulturna kompetencija” na području mentalnog zdravlja, piše Mental Floss.