Nevjerojatno luksuzna turska kupelj ponovno se otvara u Istanbulu
Tek iduće godine nudit će uslugu uživanja u turskoj kupelji
![](https://images.telegram.hr/IFESoSFRxCXwSZ0YHeDzIhpbQXj5lY4DAOsr28e-96A/preset:single1/aHR0cHM6Ly93d3cudGVsZWdyYW0uaHIvd3AtY29udGVudC91cGxvYWRzLzIwMjMvMDkvemV5cmVrLWNpbmlsaS1oYW1hbTIuanBn.jpg)
Nakon 13 godina obnove, u Istanbulu, u četvrti Zeyrek, otvara se turska kupelj iz 16. stoljeća. U obnovljenom prostoru, do 2024. godine Cinili Hamam neće nuditi uslugu tradicionalnog kupanja, moći će se razgledati vrtovi i suvremena umjetnost u novootkrivenim bizantskim cisternama koje su izvorno punile kupke.
Sljedećih nekoliko mjeseci nova izložba “Ljekovite ruševine” osvrnut će se na dugu povijest građevine i izlagat će umjetnost koja odgovara arhitekturi zgrade, piše Art Newspaper.
Izložba artefakata
Popratni muzej koji se nalazi u blizini, izložit će predmete povezane s tradicionalnim ritualima kupanja, ručnicima, zdjelama, raskošno ukrašenim drvenim cipelama i objasnit će izvorne sustave vode i grijanja kupelji.
Izloženi će biti i artefakti iz bizantskog, rimskog i osmanskog razdoblja otkriveni tijekom obnove.
![](https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2023/09/zeyrek-cinili-hamam4.jpg)
Višestoljetna tradicija
Cinili Hamam je prvi puta otvoren oko 1540. godine.
Izgradio ga je osmanski arhitekt Mimar Sinan, a sadržavao je odvojene dijelove za muškarce i žene, a kupolaste prostorije bile su pozadina za zajedničko kupanje koje oduzima dah, piše Architectural Digest.
![](https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2023/09/zeyrek-cinili-hamam3.jpg)
Više od 10 tisuća pločica
Kupaonice su izvorno bile ukrašene plavim pločicama, po čemu je mjesto dobilo ime.
Stručnjaci procjenjuju da je nekada kupaonice krasilo više od 10.000 pločica u 37 jedinstvenih dizajna. Kada je restauracija započela, većina pločica već je bila nestala, mnoge su prodane privatnim kolekcionarima i muzejima, kao i u londonski Victoria and Albert Museum u 19. stoljeću.
Zapušteno nalazište bilo je u iznimno lošem stanju, prekriveno plijesni. Dok su kopali, arheolozi su počeli nailaziti na različite artefakte, na fragmente pločica, na zidne slike iz 18. i 19. stoljeća koje su više od dva stoljeća bile skrivene ispod žbuke.