Nizozemski znanstvenici su pronašli rješenje kako da ne umremo od gladi za 30 godina (i uključuje nebodere)

Nestašica hrane koja je trenutno najizraženija na dijelovima planete poput Kine, Indije, juga Azije i Afrike, uskoro bi mogla biti problem na razini cijelog svijeta. Pretpostavlja se kako bi do 2050. svaki kontinent mogao osjetiti ovaj problem, no grupa nizozemskih znanstvenika tvrdi kako ima rješenje za ovaj globalni problem. Kako bi se on ostvario, nizozemska poljoprivredna firma PlantLab želi izgraditi jedinice za proizvodnju voća i povrća u neboderima. Svaka jedinica bi se mogla prilagoditi i kontrolirati uvjete: od svjetlosti koja je potrebna za fotosintezu, pa do veličine prostora koji je potreban za proizvodnju, bilo da se radi o prostoru veličine stola ili nebodera.

Firma smatra kako bi se potrebni neboderi mogli izgraditi, ili bi se jednostavno mogla napraviti prenamjena onih već postojećih i neiskorištenih. Biljke koje bi se proizvodile u njima rasle bi brže i njihov uzgoj bi bio efikasniji. Veliki prostor poput kalfiornijskog polja na kojem se uzgajaju bademi mogao bi stati u prostor veličine jednog hotela. U proizvodnji se ne bi koristili pesticidi te bi se na taj način prozivodilo pet puta više usjeva uz 90% manje vode nego što je potrebno, a usjevi ne bi bili genetski modificirani.

Kvadrat po osobi

Procjenjuje se kako bi površina jednog kvadratnog metra bila dovoljna da se na njoj proizvede dovoljno voća i povrća za jednu osobu. Kako bi se njihov cilj prehranjivanja 9 milijardi stanovnika svijeta ostvario, potrebno im je okvirno 9705 četvornih kilometara, a to je površina jedne trećine Havaja.

Često urod usjeva ovisi o količini vlage koja je potrebna za njihov rast. Usjevi uzgajani na tradicionalan način izloženi su svim vrstama svjetlosti, uključujući i onima koje smanjuju njihov rast. Kako bi se postigao prirodni efekt, PlantLab planira koristiti infracrvena svjetla koja ne bi bila potrebna u istoj količini koliko bi bila potrebna voda. Istražujući individualne usjeve i njihov način uzgoja, znanstvenici mogu odrediti najučinkovitiji način uzgoja usjeva kako bi oni rasli brzo i u obilnim količinama. Oni ga nazivaju – raj za biljke.

Savršeni uvjeti

S obzirom da različite biljke zahtijevaju drugačije količine vode i svjetla, podaci i analize koje su prikupili znanstvenici dozvolile bi stvaranje savršene atmosfere za uzgoj, što bi ujedno značilo korištenje samo jednog dijela resursa koji su potrebni u tradicionalnoj poljoprivredi.

Iako raj za biljke možda zvuči kao ludost, koncept omogućava održiv način da se brzo i efikasno poveća proizvodnja usjeva, i da se pritom izbjegne genetičko modificiranje hrane koja zbog mutiranja može proizvesti mogućnost širenja karcinoma. Mnogi argumentiraju kako je genetski modificirana hrana jedini način da se nahrani oko 9.5 milijardi stanovnika 2050. godine, ali ostali znanstvenici smatraju kako genetski modificirana hrana može predstavljati više problema i naštetiti globalnoj sigurnosti hrane. Uz obećavajuću ideju poljoprivrede unutar nebodera ovakve teme ne bi trebale postati dio budućih rasprava.

 

Rješenje i za nestašicu vode

Usprkos radikalnoj ideji vertikalnih farmi, one ujedno mogu biti potencijalno rješenje za nestašicu vode u Kini, Africi i SAD-u. Kalifornija, najveći poljoprivredni proizvođač u Americi, naredila je obaveznu redukciju vode za 25% od 400 dobavljača u Kaliforniji. Odluka je donesena nakon što je kalifornijski guverner Jerry Brown zatražio rezanje vodne opskrbe za 20 posto u 2014. Također je tada prekinuo opskrbu vode u farmama na području kalifornijske centralne doline.

Unatoč razmatranju potrebe vodne opskrbe za kalifornijske farme, postavljanje poljoprivredne proizvodnje u nebodere može rješiti taj problem. Vertikalne farme se sve više nameću kao zamjena tradicionalnih farmi s velikim poljima. 2011. japanski fiziolog za bilje, Shiheharu Shimamura, pretvorio je staru Sonyevu tvornicu u poljporivredni pogon od 25 tisuća četvornih metara. U partnerstvu s kompanijom General Electric, Shimamura je koristio LED svjetla za uzgoj 10 tisuća glavica salate dnevno.

Rezultati u sistemu pokazuju kako je proizvodnja navodno bila sto puta veća nego u tradicionalnom načinu uzgoja. U konačnici ideja PlantLaba predlaže da se u starim praznim zgradama stvore urbane farme koje bi se nalazile na prostorima gdje je uzgoj hrane nemoguć zbog životnih i klimatskih uvjeta, poput Maroka ili pustinje Gobi.