Nova studija sugerira da 53 vrste kornjača za koje se mislilo da ne ispuštaju zvukove ipak komuniciraju glasanjem

Novo istraživanje objavljeno prošloga tjedna u časopisu Nature Communications, sugerira da najmanje 53 vrste kornjača za koje se mislilo da ne ispuštaju nikakve zvukove, ipak komuniciraju glasanjem. “Znamo kada ptica pjeva, krava muče, pas laje ali neke od životinja su toliko tihe ili se oglase svaka dva dana”, objašnjava Gabriel Jorgewich-Cohen, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Zurichu za BBC.

Dok je proučavao kornjače u amazonskoj prašumi, Jorgewich-Cohen se počeo pitati jesu li znanstvenici pogriješili pretpostavljajući da su gmazovi tihi. Uspjelo mu je snimiti svoje kućne kornjače kako ispuštaju nekoliko zvukova i odlučio je eksperiment proširiti na druge vrste za koje se smatra da se ne glasaju.

Neke su brbljave, druge su tihe

Uhvatio je zvukove 50 kornjača, gušterolikog gmaza tuatara, crvolikog vodozemca i južnoameričku ribu lungfish koja udiše zrak. Stvorenja su proizvodila niz različitih zvukova nalik na gunđanje, cvrkutanje, frktanje i škljocanje. Neke su vrste vrlo brbljave, dok bi neke progovorile nekoliko puta svakih deset sati. Gotovo sve vrste nikada prije nisu bile snimljene da proizvode ikakve zvukove.

Podvodnom kamerom znanstvenici su snimili ponašanja životinja povezano s vokalizacijom. Otkrili su da mužjaci često proizvode zvukove dok se udvaraju ženkama ili dok se bore s drugim mužjacima, a neke su životinje ispuštale zvukove braneći svoj teritorij.

Zvučna komunikacija nastala prije 407 milijuna godina

Nalazi sugeriraju da je zvučna komunikacija evoluirala od zajedničkog pretka prije otprilike 407 milijuna godina. Znanstvenici sugeriraju da je zajednički predak bila riba s režnjevim perajama koja je živjela tijekom devonske ere, kada je većina života bila pod vodom. “Zajednički predak ove skupine je proizvodio zvukove i komunicirao koristeći glasanje s nekom namjerom.”kaže Jorgewich-Cohen za France Presse.

Nisu svi znanstvenici složni da je komunikacija nastala od istog pretka jer su 2020. godine došli do zaključka da se komunikacija razvila u različitim vrstama neovisno, u posljednjih 100 do 200 milijuna godina. Moguće je da se i zvukovi koje proizvode ove 53 vrste i ne kvalificiraju kao komunikacija. Kako nam fosili u ovome ne mogu pomoći, znanstvenici će morati provesti dodatna istraživanja da potvrde zaključke.