Otkriveno da slina voštanog crva ubrzano razgrađuje plastiku: 'To bi moglo revolucionizirati recikliranje'

Enzima iz njihove sline razgrađuju plastiku, na sobnoj temperaturi, u roku samo nekoliko sati

Lebanese Forest Entomologist Nabil Nemer  points out a worm harmful to pine trees at the pine forest of Qsaybeh, south of Beirut, on May 21, 2021. - The scenic region of Mount Lebanon has long produced pine seed, a regional delicacy, but harvests have collapsed amid an exotic insect infestation experts say is accelerated by climate change. Pine nuts harvested from their cones -- a popular topping in Middle Eastern cuisine -- have been dubbed "white gold" because of their traditionally lucrative sales, especially to wealthy Gulf states. (Photo by JOSEPH EID / AFP)
FOTO: AFP

Istraživanje koje je objavljeno prošloga tjedna u časopisu Nature Communications, otkriva da enzimi u slini voštanih crva mogu lako razgraditi polietilen, uobičajeni oblik plastike koja se koristi u plastičnim vrećicama i drugim materijalima za pakiranje, piše Nature. Voštani crvi ili ličinke moljaca žive u saću košnica i njihova slina sadrži dva enzima koja razgrađuju plastiku, na sobnoj temperaturi, u roku samo nekoliko sati, kaže studija.

Prvotno otkriće rezultat je slučajnosti iz 2017. godine kada je Federica Bertocchioni, autorica studije i pčelarka amaterka, brinula o svojim košnicama. “Košnice su mi bile zaražene voštanim crvima, pa sam ih počela čistiti, prikupljajući crve u plastičnu vrećicu”, kaže Bertocchini, molekularna biologinja u Centru za biološka istraživanja u Španjolskoj, za The Guardian. “Nakon nekog vremene primijetila sam na vrećicama puno rupa, a otkrili smo da se radi o kemijskoj razgradnji plastične vrećice, a ne samo o običnom žvakanju. Tu je priča započela.”

Enzimi iz sline ubrzavaju kemijske reakcije

Nadovezujući se na tu spoznaju, studija utvrđuje kako ovi kukci razgrađuju plastiku. Ključ je u njihovoj slini, iz koje enzimi koji ubrzavaju kemijske reakcije omogućili insektima da kemijski razgrade polietilen. Prema znanstvenicima, ovo su prvi poznati životinjski enzimi sa sposobnošću razgradnje plastike što će dovesti do novih rješenja za svjetski problem onečišćenja plastikom kroz bio-recikliranje, gdje organizmi razgrađuju otpadne materijale i od njih stvaraju nove proizvode.

Plastika je napravljena da bude izdržljiva, a sada nam zagađuje ekosustave, mora, vode pa čak i ljudski krvotok. “Plastika ostaje u okolišu dugo vremena”, kazala je Bertocchini za Reuters. “Na kraju se razgrađuje u malene čestice i postaje izvor mikro i nano plastičnih čestica. Tih čestica ima posvuda, od Antarktike do kišnice i vode iz slavine, ne uzrokuju samo očite ekološke probleme nego predstavljaju rastući problem za ljudsko zdravlje.”

Polietilen u velikoj mjeri doprinosi zagađenju

Polietilen čini 30 posto ukupne proizvodnje sintetičke plastike, tako da u velikoj mjeri doprinosi zagađenju plastičnim otpadom. Današnji sustav recikliranja ima samo ograničenu sposobnost da pruži dugoročni odgovor na plastično onečišćenje, pišu autori.

U okolišu, plastika se razgrađuje u višegodišnjem procesu oksidacije, kada kisik prodire kroz plastične molekule. Znanstvenici su pokušali ubrzati proces ali to često zahtijeva agresivnu prethodnu obradu plastike, kao primjenu topline ili ultraljubičastog svjetla. A enzimi voštanog crva uspjeli su oksidirati plastiku za samo nekoliko sati, bez ikakve prethodne obrade.

Potrebno je više istraživanja

Stručnjaci smatraju da bi enzimska razgradnja mogla biti put do iskorištavanja polietilenskog otpada. Otkriće bi se moglo primijeniti i na velika postrojenja za gospodarenje plastičnim otpadom i pridonijeti razvoju kućnih kompleta za recikliranje vlastitog plastičnog otpada, kazala je Bertocchini za BBC News. Korištenje voštanih crva u reciklaži plastike ima neke nedostatke, piše Reuters. Milijarde insekata koji metaboliziraju plastiku ispuštaju ugljični dioksid.

Koautor studije, Clemente Fernandez Arias, ekolog i matematičar pri Španjolskom nacionalnom istraživačkom vijeću, kaže za The Guardian da je potrebno više istraživanja da bi se otkriće razvilo kao način borbe protiv onečišćenja plastikom. Ali u budućnosti, istraživanje nudi alternativne scenarije za rješavanje plastičnog otpada u kojima se plastika može razgraditi u kontroliranim uvjetima, potpuno eliminirajući ispuštanje mikroplastike, kazao je Fernandez za Reuters.